MUH: Niti umirovljenička potrošačka košarica neće riješiti zaostajanje mirovina

NITI izračun tzv. umirovljeničke potrošačke košarice, odnosno realnih troškova života umirovljenika, neće spriječiti zaostajanje rasta mirovina za rastom plaća, upozorio je danas predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske (MUH) Vladimir Lokmer.

Zbog sadašnje metode usklađivanja mirovina s polovicom zbroja rasta plaća i troškova života dva puta godišnje, mirovine i dalje značajno zaostaju za plaćama, izjavio je Lokmer Hini.

Prosječna mirovina danas iznosi 44 posto prosječne plaće, što je povoljnije nego 1998., kada je prosječna mirovina iznosila 37 posto prosječne plaće, ali puno nepovoljnije u odnosu na 1993. kada su mirovine iznosile 70 posto prosječne plaće.

Taj se problem ne može riješiti drugačije nego usklađivanjem mirovina isključivo s rastom plaća, ustvrdio je Lokmer.

MUH će ipak sudjelovati u radu posebnog povjerenstva Ministarstva rada i socijalne skrbi za izradu umirovljeničke košarice, pa je Državnom zavodu za statistiku predao svoj izračun troškova na primjeru dvočlane umirovljeničke obitelji koja živi u stanu veličine 60 četvornih metara.

Njihovi ukupni mjesečni troškovi iznose 2.639 kuna, a najviše novca odlazi na prehranu (978 kuna) i stanovanje (864 kune) te zdravstvene usluge (250 kuna).

To su veliki troškovi s obzirom da prosječna mirovina iznosi 1.700 kuna, ocjenjuje MUH.

Predsjednik Društva "Hrvatski umirovljenik" Ivan Maričić upozorava na neprihvatljiv početak rada povjerenstva jer se s popisa prehrambenih proizvoda, koji je donio Državni zavod za statistiku, izbacuju proizvodi za koje se misli da ih umirovljenici ne kupuju.

Tako su, primjerice, na popisu 1.000 artikala prekrižene napolitanke, a ostavljeni su keksi.

Pošlo se od pretpostavke da umirovljenici više jedu piletinu, pa su ostavljeni pileći batci i zabatci, a prekriženi pureći, kao i teletina bez kosti, odojak i janjetina.

To je neozbiljan pristup, jer bi prije utvrđivanja indeksa umirovljeničkih troškova Državni zavod za statistiku trebao provesti istraživanje na određenom uzroku, a ne odoka precrtavati pojedine proizvode, kaže Maričić.

Pročitajte više