U PROTEKLIH sedam godina na arheologiju, znanstvenu granu kojom se bavi supruga bivšeg premijera Ive Sanadera, Mirjana Sanader, utrošeno je više od pola milijarde kuna, odnosno najmanje 507 milijuna i četiri stotine tisuća kuna. Toliki je iznos od 2003. godine do danas morala platiti državna tvrtka HAC za brojna arheološka istraživanja na gradilištima hrvatskih cestovnih pravaca, piše Nacional.
Da bi tvrtke koje grade velike infrastrukturne projekte uopće mogle dobiti lokacijske dozvole, morale su platiti arheološki reket, odnosno ogromne višemilijunske iznose za besmislena arheološka istraživanja kojima je rukovodila Mirjana Sanader.
Jedan od posljednjih slučajeva izvlačenja novca iz HAC-a za arheologiju dogodio se 30. lipnja prošle godine, samo dan prije nego što je Ivo Sanader pobjegao s premijerske funkcije. Naime, ministar kulture Božo Biškupić s bivšim je predsjednikom uprave HAC-a Juricom Prskalom potpisao dva ugovora kojima HAC za arheološka istraživanja u 2010. godini mora platiti vrtoglavih 103 milijuna kuna. Na taj način premijerova supruga i uzak krug njezinih znanstvenih kolega "radi očuvanja kulturne baštine", potpuno su netransparentno izvukli ogromni novac, zbog čega bi se istraživanjem arheoloških istraživanja trebale početi baviti hrvatske pravosudne institucije.
Arheologija postala najcjenjenija znanstvena grana
Mirjana Sanader od 1998. godine rukovodi arheološka iskopavanja i istraživanja u rimskom vojnom logoru Tilurij u mjestu Gardun kod Trilja. Ona i njezini studenti ondje već dvanaest godina provode istraživanja za koja financijsku i drugu pomoć dobivaju s raznih strana: od Ministarstva znanosti, Ministarstva kulture, Hrvatske vojske, Splitsko-dalmatinske županije, lokalnih vlasti pa čak i nikad imenovanih sponzora.
Tijekom vladavine njezina supruga Ive Sanadera, njezina struka je postala najcjenjenija znanstvena grana u Hrvatskoj: samo kroz spregu bivše uprave Hrvatskih autocesta i Ministarstva kulture, u posljednjih deset godina na arheološka istraživanja utrošeno je oko pet stotina milijuna kuna, odnosno pola milijarde, piše Nacional.
Za činjenicu da je arheologija u Hrvatskoj tijekom proteklih godina od relativno zapostavljene znanstvene grane postala tržište, i to ono u kojem se vrte basnoslovne svote od stotina milijuna kuna, mnogi smatraju zaslužnom upravo arheologinju Mirjanu Sanader.
Osim prešutnog odobravanja skupih arheoloških istraživanja, podlogu za nepotistički tretman znanstvene grane kojom se bavi supruga bivšeg premijera dale su državne institucije poput Ministarstva kulture, Hrvatski sabor koji je izglasavao zakone koji idu na ruku astronomskom povećanju arheoloških istraživanja, a u konačnici i državne tvrtke poput Hrvatskih autocesta, s čijeg su računa godinama plaćani projekti koji pogotovo u vremenima teške financijske situacije nemaju gotovo nikakvog opravdanja.
Kilometar autoceste skuplji 20 puta
Računica kaže da je do 2004. HAC za arheološka nalazišta po kilometru autoceste plaćao 26.686 kuna, a potom su, tijekom vladavine Ive Sanadera, ti troškovi skočili na 505.683 kuna, odnosno uvećali su se za gotovo dvadeset puta.
Zanimljivo je da je široke ruke prema arheologiji bio samo HAC dok je Bina Istra tijekom gradnje Istarskog ipsilona arheolozima platila samo desetak milijuna kuna, čelnici Autoceste Rijeka-Zagreb bili su još štedljiviji, na to su utrošili samo 95.000 kuna.
"Što očekujete od nas da kažemo osim da je gospođa Sanader vrsna znanstvenica i da je lijepo što je Odsjek za arheologiju svih ovih godina obavljao sve te poslove. Kamo sreće da su i drugi odsjeci i druge grane imale tako dobar tretman", kazao je za jedan od pročelnika odsjeka na Filozofskom fakultetu.
Unatoč njenom posebnom položaju u hrvatskoj arheologiji, znanstveni put Mirjane Sanader zapravo uopće nije jasan. Ni u jednoj svojoj službenoj biografiji ona ne navodi kada je zapravo počela raditi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje ima kolegije iz antičke provincijalne i ranokršćanske arheologije te drži terensku nastavu. Razlog je to što njezina biografija ima rupu od više od desetljeća.