Za razliku od ledenoga doba na Zemlji, na Marsu ono počinje kad mu se zagriju polovi, zbog čega se vodena para premjesti na nižu širinu, a slabi kad se polovi ohlade pa vodena para ostane zamrznuta na njima.
Posljedice ledenoga doba izraženije su nego na Zemlji, pa se led širi do područja koja bi na Zemlji obuhvatila Houston ili Egipat.
"Od svih planeta u Sunčevu sustavu, Marsova je klima najsličnija onoj na Zemlji. Oba su planeta osjetljiva na male promjene u orbitalnim parametrima, a sada vidimo da se Mars, kao i Zemlja, nalazi u razdoblju između dva ledena doba", misli dr. James Head sa Sveučilišta Brown u gradu Providence, voditelj istraživanja koje se temelji na podacima prikupljenima sa svemirskih sondi.
Dr. James Head i njegovi kolege John Mustard i Ralph Milliken sa Sveučilišta Brown, dr. David Marchant s bostonskog sveučilišta i dr. Mihail Kreslavsky s Nacionalnog sveučilišta u Harkovu (Ukrajina) proučili su podatke o površini Marsa te o vodi koja se nalazi blizu površine tog planeta, a o rezultatima istraživanja izvijestili su i u časopisu Nature.
Oni su zaključili da je ledeni pokrivač nastao od vode, pomiješane s prašinom, pokrivao površinu Marsa do zemljopisne širine od 30 stupnjeva, a sada se postupno povlači.
Zbog malog broja kratera od udaraca meteorita te na temelju razmatranja poznatih podataka o promjenama u Marsovoj orbiti, procijenili su da je posljednje ledeno doba na Marsu vladalo od prije 2,1 milijuna godina do prije 400 tisuća godina, a to je u geologiji relativno nedavno.
"Ovi rezultati pokazuju da Mars nije mrtav planet, nego prolazi kroz klimatske promjene koje su još izraženije nego one na Zemlji", misli dr. Head.
"Ove ekstremne promjene na Marsu nude nam perspektivu za tumačenje onoga što se događa na Zemlji. Oblici krajolika na Marsu, za koje se čini da su povezani s klimatskim promjenama, pomažu nam da shvatimo kako su nastali slični oblici na Zemlji. A mikroklima u antarktičkim Suhim dolinama pomaže nam da razumijemo što se događa na Marsu", tvrdi dr. Marchant, geolog specijaliziran za ledenjake koji je proveo 17 sezona u antarktičkim Suhim dolinama.
"Među klimatskim promjenama koje su nastupile na Marsu između tih ekstrema jesu zagrijavanje polova i otapanje leda na višim zemljopisnim širinama, a to znači da su bitno proširena područja na kojima se mogao pojaviti život na Marsu", smatra John Mustard.
"Ovo uzbudljivo istraživanje pokazuje da je NASA dobro izabrala strategiju potrage za vodom u proučavanju Marsa", misli dr. Jim Garvin, voditelj znanstvenih istraživanja na Marsu Američke svemirske agencije NASA. "Nadamo se da ćemo tu strategiju nastaviti u siječnju, ako Mars Exploration Rover uspješno slete na Mars. U 2005. će Mars Reconnaissance Orbiter, a zatim u 2007. i Phoenix near-polar lander, moći izravno provjeriti ova iznenađujuća otkrića profesora Heada i njegove ekipe", kaže dr. Jim Garvin.
Sonda Global Surveyor nalazi se u Marsovoj orbiti od 1997., a sonda Odissey od 2001.
(Hina) rug dgk