UTRKA za Bijelu kuću koja je donedavno prije izgledala kao krunidba Hillary Clinton nego izborno nadmetanje, ponovno je postala zanimljivom, barem ako je suditi prema najnovijoj anketi u strateški važnoj državi Iowa.
Iowa, gdje će izborni proces započeti početkom siječnja na stranačkim zborovima izborom delegata za konvencije Demokratske i Republikanske stranke, se uz državu New Hampshire smatra najvažnijim indikatorom raspoloženja stranačke baze te kandidati koji tamo pobijede obično stječu ozbiljnu psihološku prednost pred ostalima tijekom nastavka kampanje.
S obzirom da bivša senatorica i bivša Prva dama Hillary Clinton u nacionalnim anketama uživa ogromnu prednost pred svojim stranačkim protukandidatima, njena pobjeda u Iowi bi mnoge uvjerila kako je njena nominacija gotova stvar.
Međutim, u samoj Iowi Clintonica se duže vrijeme borila ostvariti prednost, a posljednje vrijeme su joj "dionice" počele padati, između ostalog i zbog teškog gafa kojeg je počinila u jednoj od predsjedničkih debata. Tada je u roku od nekoliko minuta odbacila i podržala kontroverzni plan njujorškog guvernera Eliota Spitzera da se ilegalnim imigrantima daju vozačke dozvole. Njeni glavni stranački suparnici - Barack Obama i John Edwards - su je odmah optužili da je preveliki oportunist, odnosno previše neodlučna da bi mogla stati na čelo najmoćnije države Zapada.
Gaf u toj debati je doveo do blagog pada podrške Hillary Clinton na nacionalnoj razini, ali je, po svemu sudeći, imao ozbiljne posljedice po utrku u Iowi. I u toj je državi bivša Prva dama vodila, ali manje uvjerljivo, a kao glavni razlog se navodi to što je većina tamošnjih glasača koji je ne podržavaju gotovo jednako podijeljeni između Obame i Edwardsa. Većina promatrača drži da bi izbijanje jednog od njih dvojice u prvi plan već sada odlučilo utrku.
Najnovija anketa koju su u Iowi proveli ABC i Washington Post sugeriraju da se upravo to dogodilo, odnosno da je Barack Obama, senator iz Illinoisa, izbio na prvo mjesto sa 30 posto podrške. Hillary Clinton se nalazi na drugom mjestu sa 26 posto potencijalnih glasova, dok je treći John Edwards sa 22 posto glasova. Na četvrtom mjestu je Bill Richardson, guverner Novog Meksika sa 11 posto glasova.
Obama je svoju kampanju temeljio na činjenici da se od samog početka protivio ratu u Iraku - kojeg danas uvjerljiva većina Amerikanaca smatra pogreškom - za razliku od Hillary Clinton, koja je 2002. godine ne samo zdušno podržavala pohod na Mezopotamiju, a danas uporno odbija priznati da je pogriješila.
Loše vijesti za Hillary Clinton dolaze i s Floride - države koja se uz Ohio i Pensilvaniju smatra jednom od tri najvažnije za pobjedu na predsjedničkim izborima. Anketa agencije Mason-Dixon je pokazala da bi bivša Prva dama, ukoliko postane predsjednički kandidat, u Floridi bila poražena ne samo od republikanskog favorita Rudyja Giulianija, nego i od njegovih daleko slabijih stranačkih suparnika kao što su Fred Dalton Thompson i Mitt Romney. Omraženost Hillary Clinton među nezavisnim i stranački neopredijeljenim biračima se u nekim krugovima Demokratske stranke navodi kao glavni argument zašto bi kao kandidata trebalo istaći nekoga mladog i nekompromitiranog kao Barack Obama.
D.A.