Obilježavanje Oluje opet izaziva hrvatsko-srpske političke trzavice

"SVIMA kojima su pripadnici mog naroda nanijeli zlo ja sam se ispričao. Kao predsjednik Republike Hrvatske to sam morao učiniti i učinio sam. Čudim se što savjetnici gospodina Tadića na tu činjenicu nisu upozorili, jer ako on ne prati ono što govorim, prate njegovi savjetnici", poručio je predsjednik Stjepan Mesić predsjedniku Srbije Borisu Tadiću odgovarajući na njegovu jučerašnju izjavu o isprici Hrvatske.

Na Ovčari incident koji ispituje policija

U Hrvatskoj su uoči Oluje zabilježeni incidenti. Tako je na vratima Spomen doma Ovčara markerom  ispisani grafit uvrjedljivog sadržaja. Glasnogovornik PU vukovarsko-srijemske Krunoslav Žgela u policijskom izvještaju spominje kako su vrata išarana znakovima "četiri C“ i natpisom "Ovo je Srbija“.

Policijska istraga je u tijeku, a za počiniteljima ovoga nedjela se intenzivno traga. Pretpostavlja se da su natpisi ispisani tijekom noći.

Jeremić u Zagrebu najavio tvrd stav Srbije

Podsjetimo, jučer je uoči 13. godišnjice vojno-redarstvene akcije Oluja, srpski predsjednik Boris Tadić rekao kako "od Hrvatske očekuje ispriku za zločine počinjene nad pripadnicima srpskog naroda" te kako "taj dan srpski narod oplakuje kao dan velike tuge i nesreće, jer je ubijeno i nestalo oko 1600 Srba". Tako je službena politike Srbije i dalje nastavila istim tragovima, a koje je najavio prije tri mjeseca tadašnji, ali i trenutačni ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić.

Ministar Jeremić je govoreći o bilateralnim odnosima Hrvatske i Srbije, rekao u Zagrebu kako se treba sjetiti etničkog čišćenja više od četvrt milijuna Srba tijekom operacije Oluja 1995. godine te za lošije odnose dviju zemalja optužio Hrvatsku, jer je priznala Kosovo. Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković uložio je tada oštar prosvjed, a dan kasnije to su učinili i premijer Ivo Sanader i predsjednik Stjepan Mesić.

Sanader: Oluja je čista i sjajna

"Oluja je čista i sjajna akcija, nema tu dilema. Odbacujem sve ono što ovih dana dolazi iz Srbije", kazao je danas hrvatskim novinarima premijer Ivo Sanader o sutrašnjoj godišnjici Oluje. Pa pogledajmo što to sve, ovih dana dolazi iz Srbije.  

Godišnjica Oluje koja se u Hrvatskoj slavi kao Dan pobjede, našla se i na naslovnim stranicama i prvim minutama vijesti u svim medijima u Srbiji. Gotovo svi mediji, govori o obljetnici agresije Hrvatske na zaštićena područja. Radio Televizija Srbije na svojem službenom internet izdanju donosi tekst pod naslovom "Bespuća Oluje" parafrazirajući Tuđmanovu knjigu "Bespuća povijesne zbiljnosti".

RTS kao u doba Miloševića

"Prije 13 godina, 4. kolovoza, 200.000 vojnika i policajaca iz sastava oružanih snaga Republike Hrvatske i Hrvatskog vijeća obrane iz Bosne, pod vrhovnim zapovjedništvom Franje Tuđmana, napalo je, uz pomoć bošnjačke armije i prešutnu podršku vodećih sila Zapada, zaštićene zone Ujedinjenih naroda u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Kordunu i Baniji", stoji u početku teksta, a navodi se kako se narod morao spašavati bijegom.

Radio televizija Srbije, kao i u Miloševićevskim danima, razloge Oluje nalazi u Tuđmanovoj knjizi te se citira dio koji govori o nasilnim i genocidnim metodama kao cilju do etničke homogenizacije pojedinih naroda.

Dokaz genocidnosti  u Tuđmanovim knjigama

"'Srpsko smo pitanje, dakle riješili, neće više biti 12 posto Srba ili 9 posto Jugoslavena, kao što ih je bilo. A hoće li ih biti tri ili pet posto, to ne znači ugrožavanje hrvatske države", citira RTS Tuđmanovu izjavu iz 1998. godine kao dokaz "genocidnosti" Oluje.

Na koncu, citira se predsjednik Srbije Boris Tadić koji je jučer zatražio da se Hrvatska ispriča, a spominje se i predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić koji je sa svoje azijske turneje odgovorio Tadiću kako je "pobuna Srba u Hrvatskoj bila inicirana iz Beograda, odakle su dolazili dobrovoljci i tenkovi okićeni cvijećem, i o tome da je Hrvatskoj rat bio nametnut".

Građanski rat u Hrvatskoj

Srpski Blic prenosi tek Tanjugovu vijest o "godišnjici agresije koja je rezultirala egzodusom cijelog naroda". Navodi se kako će parastos žrtvama biti istodobno održan u Crkvi sv. Marka u Beogradu i Hramu Svete Trojice u Banjaluci.

Kao vrlo važan događaj navodi se i promocija četvrte knjige zbornika "Građanski rat u Hrvatskoj 1991.-1995." koji dokazuju da je secesija Hrvatske u osnovi razaranja bivše SFRJ. Tu je i knjiga ogranka "Veritasa", koji je u Banja Luci predstavio knjigu s izjavama 36 svjedoka danih Haškom tribunalu u procesu koji se vodi protiv hrvatskih generala Ante Gotovine, Mladena Mrkača i Ivana Čermaka.

Napad na zaštićeno područje

"Napad na Srpsku Krajinu, koja je tada bila pod zaštitom UN, izvršena je uz odobrenje i podršku NATO-a u zoru, 4. kolovoza 1995. godine", navodi Tanjug, a prenosi Blic.

"Akcija Oluja počela je 4. kolovoza 1995, ofenzivom Hrvatske vojske, policije i Hrvatskog vijeća obrane na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije. Dan kasnije, Hrvatska vojska ušla je u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu", stoji u početku tekstu u umjerenom B92, koji je izbjegao pojam "agresije" već koristi riječ ofenziva. No, također upozorava kako će hrvatski državni vrh slaviti u Kninu bez uvažavanja  "civilnih žrtava onih koji nisu bili s njihove strane linije fronta".

Crno u Srbiji, crveno u Hrvatskoj

"Crno slovo u srpskom kalendaru, crveno u hrvatskom", navodi dnevnik Večernje novosti o obljetnici Oluje koja je rezultirala progonom "280 tisuća Krajišnika s sedmovjekovnih ognjišta". 

"Genocid u Krajini za Zagreb je dan najveće pobjede u Domovinskom ratu. Služben je stav kako nije bilo zločina, ni etničkog čišćenja jer su Srbi navodno sami otišli. Sami se protjerali!
Zločin je brzo pretvoren u pobjedu, zločinci u heroje", stoji u tekstu Večernjih novosti.

Najveći egzodus

"Bilanca stravičnog hrvatskog 'blietzkriega' bio je užasan. Ubijeno je 1.943 Srba, od čega je čak 1.199 civila, 523 žene i dvanaestoro djece, preko 3.200 starih i nemoćnih je internirano, a oko 1.500 ljudi je zarobljeno. Nestalo je oko 2.500 Srba. Bio je to jedan od najvećih egzodusa u suvremenoj povijesti", stoji u Glasu Javnosti i Kuriru koji donose isti tekst o obljetnici Oluje. Također navodi se kako je HV napredovao po principu "spržene zemlje", a navodi se kako nije bilo zapovijedi o povlačenju vojske već je sve bilo samoinicijativno.

Kuriri i Glas Javnosti, koji srpska javnost doživljava kao medije srpske ekstremne desnice, navodi i nemoguć život rijetkih Srba koji su se vratili u Hrvatsku. "Oni koji odluče vratiti se, a takvih je veoma malo, žive u najgorim uvjetima, pa čak i u štalama, dok u njihovim kućama uživaju hrvatski bojovnici", stoji u tekstu.

I.Ć.
Foto: AFP/Arhiva

Pročitajte više