Osnovao je i vodio Zavod za regulacijsku i signalnu tehniku, pokrenuo i vodio Jugoslavenski seminar za regulaciju, mjerenje i automatizaciju JUREMA (kasnije KOMREMA), pokrenuo i vodio časopise ´Automatizacija´ i ´Hrvatsko sveučilište´.
Pokretač je Tehničke enciklopedije Leksikografskoga zavoda ´Miroslav Krleža´ te autor njemačko-hrvatskog i hrvatsko-njemačkog elektroničkog rječnika na 1235 stranica.
Zvonimir Jakobović iz Matice hrvatske ocijenio je Muljevića ´najvećim znalcem povijesti tehnike u Hrvatskoj´ čiji radovi ne pokazuju samo povijest izuma, nego kako nešto pronaći, u kakvom okružju i vremenu´.
Stjepan Sučić, potpredsjednik MH, Muljevićev rad nazvao je ´graditeljskim djelom kojim je autor pokazao što se u Hrvatskoj može stvoriti´.
Muljević se bavio eksperimentalnim radom te prenošenjem i popularizacijom znanosti. Objavio je oko 450 znanstvenih i stručnih radova iz automatizacije, stručne terminologije i povijesti tehnike te održao oko 150 znanstveno-popularnih predavanja. Prvi se u Hrvatskoj počeo baviti računalstvom.
Slavljenik se živahno zahvalio nazočnima te rekao da su mnogi ljudi i događaji utjecali na njegovo bavljenje tehnikom, počevši od brzojava i lokomotiva u ranom djetinjstvu. Posebno je izdvojio školovanje u zagrebačkoj 1. gimnaziji, ´najboljoj tadašnjoj realki u Europi´ i nastavnika Dušana Židovca. U toj školi pohađao je mješoviti B razred, u koji su išli pripadnici raznih naroda, što je Muljevića ´sprijateljilo sa svim ljudima´. Znanosti ga je približila njegova baka koja je išla u školu s Nikolom Teslom. Za uspjeh je naglasio važnost plesne škole koja ga je naučila lijepom ponašanju.
Zašto smo se danas sastali, zapitao je nakon što je iznio svoj životopis. ´Da mladima kažem što je meni prof. Josip Lončar rekao: ´Treba voljeti posao i voljeti sve ljude i veseliti se tuđem uspjehu´´, zaključio je Vladimir Muljević.
Vladimir Muljević rođen je u Zagrebu 14. veljače 1913. Bavi se još slikarstvom, fotografijom, numizmatikom i filatelijom.