U predgovoru Miroslav Tuđman napominje da Hrvatska još nije definirala svoj identitet ni nacionalne interese u novim okolnostima na početku 21. stoljeća, nego je razdiru i naslijeđe prošlih vrijednosti, i pritisci, i egoistični interesi međunarodnih čimbenika, ali i vlastite dvojbe između očekivanih i mutnih ciljeva globalizacije.
"Bilo bi nam drago da se ova knjiga shvati kao poziv na dijalog i traženje najboljih rješenja jer globalizacija i identitet spadaju u one teme koje će posve sigurno tek iznijeti pred nas odlučujuće dvojbe", ističe Miroslav Tuđman, jedan od urednika knjige.
U zborniku (366 str.) uvodno je objavljen tekst "Kulturna integracija i mali narodi u povijesti", koji je Franjo Tuđman objavio prije više od trideset godina u časopisu "Kritika". Kao povjesničar, on je tada smatrao potrebnim da se Europa "organizira kao zajednica suverenih naroda, koja bi stvorila pretpostavke za neometani kulturni i gospodarski razvoj svih njezinih naroda".
Osim uvodnog teksta, knjiga ima četiri cjeline - Globalizacija i identitet, Povijest i identitet, Hrvatski kulturni identitet: stavovi i rasprave, te Kultura politike.
Rasprave su, među ostalima, objavili: Mladen Ančić, Igor Zidić, Slobodan Novak, Ivan Aralica, Ivo Goldstein, Josip Jović, Josip Pečarić, Zdravko Tomac i Carl Gustaf Stroehm.
U jednom od posljednjih tekstova Carl Gustaf Stroehm, koji je umro proteklog tjedna, napominje kako se mora ispričati Hrvatima što nije predvidio, kad je počeo proces osamostaljenja, "silu retrogradnih snaga - među njima preživjeli komunizam i balkansko-jugoslavenski unitarizam, odnosno centralizam".
Po njegovim riječima, "čuvanje identiteta sada dobrim dijelom ovisi o samim Hrvatima".
(Hina) xmk ymc