NIJEDNA zemlja na svijetu ne može svojoj djeci osigurati i zdravo odrastanje i okruženje pogodno za njihovu budućnost, tvrdi Svjetska zdravstvena organizacija. Stručnjaci smatraju da klimatske promjene i loš marketing koji potiče konzumaciju nezdrave hrane i maloljetničko opijanje predstavljaju poseban rizik za djecu, piše BBC.
Svako dijete se suočava s egzistencijalnom prijetnjom
UNICEF, Svjetska zdravstvena organizacija i Odbor znanstvenog časopisa Lancet sastavili su listu od 180 zemalja na osnovi odlika koje imaju, a koje djeci omogućavaju dobar razvoj i svijetlu budućnost. Prilikom izrade popisa, u obzir su uzeli zdravlje i faktore kao što su obrazovanje, način prehrane i dječja smrtnost. Osim toga, zemlje su poredane i na osnovi količine ugljikovog dioksida koji emitiraju, to jest na osnovi svog doprinosa klimatskim promjenama.
Deseci stručnjaka širom svijeta u posljednja dva desetljeća osvrnuli su se na probleme s kojima se suočavaju današnja djeca, istaknuvši da ako se neodgovorno ponašanje prema našem planetu nastavi, ona neće imati budućnost.
"Svako dijete na svijetu danas se suočava s egzistencijalnom prijetnjom zbog klimatskih promjena i komercijalnih pritisaka. Države moraju promijeniti svoj pristup prema zdravlju djece i mladih kako bi zaštitile svijet koji će njima ostaviti", kaže bivša premijerka Novog Zelanda Helen Clark, koja je supredsjednica Odbora.
Stručnjaci upozoravaju da će do 2100. godine temperatura na globalnoj razini narasti za 4 Celzijeva stupnja, što će imati drastične posljedice na zdravlje budućih generacija – razina oceana će se podići, toplinski val će postati svakodnevica, ljudi će se loše hraniti, a infektivne bolesti će doživjeti procvat.
Više od dvije milijarde ljudi živi u zemljama u kojima je razvoj ometen zbog humanitarnih kriza, konflikata i prirodnih katastrofa, koje su usko povezane s klimatskim promjenama. Iako najsiromašnije zemlje najmanje emitiraju štetne plinove u atmosferu, one su najčešće najugroženije od posljedica klimatskih promjena.
Sukob na listama
Prvo mjesto na listi zemalja najboljih za razvoj i život djece zauzela je Norveška, drugo Južna Koreja, dok je na trećem Nizozemska. Ipak, na drugoj listi, koja u obzir uzima količinu emitiranja ugljikovog dioksida po stanovniku, one su se našle na 156. (Norveška), 166. (Južna Koreja) i 160. mjestu (Nizozemska).
Što se tiče zemalja iz regije, najbolje mjesto je zauzela Slovenija, koja je na listi najboljih zemalja za razvoj i život djece na 25. mjestu i označena je, prema klasifikaciji Svjetske banke, kao zemlja s visokim primanjima. Ipak, kada je u pitanju emitiranje ugljikovog dioksida u atmosferu, ona je veoma loše smještena – našla se na 145. mjestu. Ona je pri dnu liste, jer emitira 159 posto više ugljikovog dioksida po glavi stanovnika nego što bi, prema globalnom prosjeku, trebala emitirati do 2030. godine.
Na drugom mjestu je Hrvatska, koja se na "pozitivnoj listi" našla na 28. mjestu, ali je zato na popisu onih koje dobro utječu na životnu sredinu čak na 114., jer emitira 51 posto više ugljikovog dioksida od globalnog cilja koji je postavljen za 2030. Ipak, iako je u drugoj polovini liste kad je u pitanju zagađenje, najbolje je smještena u odnosu na sve zemlje regije. Ona je također označena kao zemlja s visokim primanjima.
Crna Gora je zauzela 34. mjesto među državama koje su dobre za svoje mlade, a među zemljama iz regije je druga na negativnoj listi – nalazi se na 115. mjestu, odmah iza Hrvatske, emitirajući 54 posto više ugljikovog dioksida od globalnog desetogodišnjeg cilja. Za razliku od Slovenije i Hrvatske, Crna Gora je smještena u kategoriju zemalja sa srednje visokim primanjima.
Srbija ostvarila najlošiji plasman
Na 38. mjestu pozitivne liste našla se Bosna i Hercegovina, koja je prema visini plaća smještena u istu grupu kao i Crna Gora. Ipak, ona je od zemalja regije najgore prošla na "crnoj listi", gdje je zauzela 146. mjesto, jer emitira čak 181 posto više ugljikovog dioksida od planiranog prosjeka.
Srbija je najlošije smještena među zemljama iz regije koje su dobre za razvoj i život djece. Ona je na ovoj listi zauzela 48. mjesto i smještena je među zemlje sa srednje visokim primanjima. S druge strane, na "listi zagađivača" našla se na 126. mjestu, jer emitira 89 posto više ugljikovog dioksida po glavi stanovnika nego što bi trebala.
Zemlje koje su najmanje zagađene su Burundi, Čad i Somalija, koje su zauzele prva tri mjesta na "crnoj listi", jer emitiraju svega 0,05 posto više ugljikovog dioksida u odnosu na postavljeni cilj za 2030. godinu.