Trgovina ljudima postala je vrlo unosna i prava je konkurenicija svjetskoj trgovini drogom ili oružjem.
Američki State Department je procijenio da je nedavno od sedam do deset milijardi dolara izvučeno iz prodaje ljudskih bića ili seksualnih usluga koje su prisiljavana pružiti.
Kao i za trgovinu drogom i oružjem, zbog međunarodne važnosti trgovine ljudima, vrlo je teško i skupo zaustaviti je i kazniti, a trgovci iskorištavaju činjenicu da su nacionalni zakoni različiti i neučinkoviti te da je nedostatna koordinacija između zemalja koje pokušavaju kazniti njihove kriminalne djelatnosti.
Izvješće, koje je u prosincu objavila Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) otkrilo je da je oko 200.000 žena i djece iz istočne Europe prisiljeno svake godine prostituirati se na Zapadu i da ih je sve teže identificirati, jer su izoliraniji i ranjiviji.
Stoga je EU odlučila odobriti dopuštenje za privremeni boravak žrtvama trgovine koje pristanu surađivati s policijom i pravosuđem u razotkrivanju mafijaških mreža.
Nakon srednje Europe i Rusije, indijski potkontinent je sljedeće svjetsko područje gdje se trgovina ljudima razvija sve brže. Djevojčice otete u Nepalu i Bangladešu prodaju se za 1.000 dolara u javnim kućama u Indiji.
Nadalje, UNICEF procjenjuje da je oko 50.000 djece svake godine oteto u zapadnoj i centralnoj Africi kako bi bilo uključeno u gerilske snage za ratovanje.
U Njemačkoj je trgovina ljudima porasla za 11 posto 2002. godine, prema podacima BKA, savezne kriminalne policije.
U lipnju prošle godine su SAD izolirale 15 zemalja, a među njima i Grčku i Tursku, saveznice NATO-a, u trećem godišnjem izvješću o trgovini ljudima i prostituciji.
Na popisu su i Belize, Bosna i Hercegovina, Kuba, Dominikanska Republika, Gruzija, Haiti, Kazahstan, Liberija, Burma, Sjeverna Koreja, Sudan, Surinam i Uzbekistan.
Sve te države, smatra Washington, ne čine dovoljno u borbi protiv trgovine ljudima, a posebice u borbi protiv trgovine ženama i djecom koje se zatim prisiljava na rad, na vojni agnažman ili na prostituciju.
Da bi se mogle boriti protiv te pojave, zemlje potpisnice dodatnog protokola UN-ove konvencije o organiziranom kriminalu uvele su spominjanje "trgovine ljudima" u kazneni zakonik te prihvatile međunarodnu suradnju na polju pranja novca zarađenog trgovinom ljudima.
(Hina) bis rt