Prof. Samardžija je kazala da će mali proizvođači i nadalje moći prodavati svoje tradicionalne proizvode ako se prilagode hrvatskim i europskim propisima, odnosno proizvodnju registriraju, a proizvode deklariraju.
Proizvodnja za osobne potrebe neće biti ograničena.
Obvezni nadzor kakvoće kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka svih proizvođača u Hrvatskoj po europskim uvjetima obavlja Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka u Križevcima, ustrojen na osnovi pravila ISO 9001 za sustav upravljanja kakvoćom te ISO 17025 koji propisuje visoke europske tehničke uvjete rada u laboratoriju.
Prof. Samardžija istaknula je da je, po nalazima Središnjeg laboratorija, kakvoća ovčjeg i kozjeg mlijeka u Hrvatskoj visoka te da analize pokazuju sve bolju kakvoću kravljeg mlijeka.
Povećanje kakvoće i proizvodnje kravljeg mlijeka jedna je od osnovnih zadaća domaćeg stočarstva u postupku pristupa Europskoj uniji.
U Hrvatskoj ima i drugih laboratorija za analizu hrane, ali će oni morati dobiti akreditacije međunarodnih organizacija i udovoljiti svjetskim normama kako bi njihovi nalazi bili valjani i na europskoj razini, istaknula je.
U raspravi je istaknuto da je globalizacija zahvatila i proizvodnju mlijeka te da se u tom procesu, propisivanjem preciznih uvjeta, stvara protekcionizam.
Naglašeno je da je u Hrvatskoj potrebno unaprijediti primarnu proizvodnju jer sada samo oko 34 posto mlijeka iz primarne proizvodnje zadovoljava uvjete EU-a.
Neki sudionici okruglog stola drže da svi individualni proizvođači neće biti zadovoljni prilagodbom jer će kakvoća njihovih proizvoda morati biti veća, a cijene proizvoda vjerojatno niže.
Neki su pak ocijenili da se u Hrvatsku ponekad uvozi hrana koja ne udovoljava uvjete kakvoće u matičnim zemljama.
Upozoreno je da je potrebno bolje nadzirati količinu toksina, teških kovina i genetski preinačenih organizama u namirnicama koje, kao i primjerice tzv. kravlje ludilo, mogu uzrokovati velike zdravstvene tegobe.
Sudionici okruglog stola također su podsjetili kako su neprirodnu prehranu krava životinjskim bjelančevinama, koje su se poslije zbog nemogućnosti probave taložile u mozgu krava i uzrokovale "kravlje ludilo", preporučili upravo stručnjaci u tom području.