No, mutirani crvi mogu izdržati i do 0,5 promila alkohola i ostati "trijezni". Znanstvenici pod vodstvom Stevea McIntirea otkrili su kod takvih crva pogrešku na genu slo-1.
Istraživanje je pokazalo da gen slo-1 najvjerojatnije upravlja reakcijom organizma crva na djelovanje alkohola. Ako postoji pogreška na genu, alkohol nema nikakvog učinka.
Znanstvenici pretpostavljaju da sličan gen postoji i kod ljudi te da bi se lijekovima moglo utjecati na njegovo djelovanje. Osim toga, lijekovima bi se moglo pomoći i u liječenju alkoholičara, jer je poznato da su ljudi koji moraju dosta popiti da bi se napili skloniji razvijanju ovisnosti o alkoholu.
Osim toga, neki ljudi osjećaju pijanstvo mnogo dulje od drugih jer njihov metabolizam sporije razgrađuje alkohol. Tako npr. žene imaju manju razinu dehidrogenaze, enzima koji razgrađuje alkohol, ali to nema nikakve veze s djelovanjem gena slo-1.
"Geni poput slo-1 mogli bi utjecati na osjetljivost organizma na etanol", smatra Mark Alkema iz Massachusetts Institute of Technology u Cambridgeu, ali će mnogo vremena proći prije nego se takvi lijekovi nađu na tržištu, misle znanstvenici.
Gen slo-1 upravlja stvaranjem posebne bjelančevine nazvane kanalom za kalij, koja je uključena u rad živaca. Ako taj kanal ne djeluje, kao što je to kod mutiranih crva, živci rade normalno unatoč prisutnosti alkohola.
Ako je kanal previše aktivan, sprječava normalnu komunikaciju između stanica mozga, a to uzrokuje ponašanje slično pijanstvu. Crvi s previše aktivnim genom slo-1 ponašaju se kao da su pijani iako nisu dobili ni kapi alkohola.
Znanstvenici sada, kao najvažniji problem, postavljaju pitanje da li je ta kanal jednako važan i kod ljudi.