VEĆ 22 godine u svijetu, a 14 godina u Hrvatskoj UNESCO i L'Oreal kroz program "Za žene u znanosti" stipendiraju mlade znanstvenice koje su u posljednjoj fazi pisanja doktorskih radova. Time im žele ne samo olakšati završetak doktorata, nego potaknuti i druge mlade žene da se odluče za znanstvenu karijeru. Ove godine povjerenstvo sastavljeno od čak 8 hrvatskih znanstvenika (akademik Zvonko Kusić, akademkinja Vida Demarin, akademik Krešimir Nemec, akademik Vladimir Paar, prof. dr. sc. Helena Jasna Mencer, prof. dr. sc. Đurđica Ugarković, prof. dr. sc. Ivan Vicković i dr. sc. Katica Biljaković) izabralo je četiri mlade kolegice na početku znanstvene karijere i dodijelilo im po 5000 eura stipendije za završetak doktorskog rada.
Stipendiraju već 14 godina
"S obzirom na situaciju s pandemijom koronavirusa u svijetu, do izražaja je još jednom došla važnost neprestanog ulaganja u znanost i izvrsnost. Svijet više nego ikad treba inovativnost i znanstvena rješenja, a jedan od programa koji podupire takav stav je i Nacionalni program stipendiranja „Za žene u znanosti“. Program se provodi u organizaciji L'Oréala Adria i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO već četrnaestu godinu zaredom, a potiče izvrsnost mladih hrvatskih znanstvenica u razvoju znanosti. Tako je i ove godine Izborno povjerenstvo sastavljeno od uglednih hrvatskih znanstvenika odabralo četiri talentirane znanstvenice iz područja prirodnih znanosti", poručili su organizatori natječaja.
U Hrvatskoj jednako znanstvenica i znanstvenika
Ovogodišnje dobitnice stipendije su Lidija Kanižaj, Antonia Ressler, Anamarija Šestak i Nataša Vučemilović-Alagić. One su dio jedne od rijetkih stvari kojima se Hrvatska može pohvaliti pred svijetom - ravnopravnošću žena i muškaraca u znanosti. U Hrvatskoj je razlika između broja znanstvenica i znanstvenika gotovo zanemariva i iznosi samo pola posto, dok u Švicarskoj, primjerice, ima dvostruko više znanstvenika nego znanstvenica.
"U većini zemalja farmaceutska industrija jedini je sektor s većim brojem istraživačica u odnosu na istraživače, dok je u cjelokupnoj proizvodnji Hrvatska jedina zemlja u kojoj žene čine većinu istraživača", pohvalili su Hrvatsku organizatori natječaja.
Lidija Kanižaj povezuje fiziku i kemiju
Lidija Kanižaj magistrica je kemijskog inženjerstva, a ovo nije prva nagrada koju osvaja. Za vrijeme studija osvojila je Rektorovu nagradu za najbolje usmeno izlaganje. Radi u Zavodu za kemiju materijala na Institutu Ruđer Bošković.
"Još kao osnovnoškolka pitala sam se kako je sve i od čega načinjeno, kako sve izgleda na razini atoma. Doista mogu reći da danas dobivam odgovore na takva i slična pitanja kroz svoja istraživanja i to me čini sretnom. Bit ću još sretnija ako moja istraživanja dobiju konkretnu primjenu", rekla je Lidija Kanižaj. Osim same stipendije koja će joj sigurno dobro doći, smatra da je ova akcija važna i zbog promoviranja znanosti.
"Znanost sama sebi nije svrha ako ne nalazi konkretnu primjenu, a primjene nema bez istraživanja i razvoja. Da bi se ublažila antiznanstvena klima diljem svijeta, bitno je znati prave znanstvene činjenice i provjerene informacije, a u tome veliku ulogu imaju upravo mediji jer je u današnje vrijeme dostupno mnogo informacija od kojih su mnoge, na žalost, neprovjerene i netočne", smatra buduća doktorica znanosti.
Antonia Ressler istražuje biomaterijale
Druga dobitnica stipendije Antonia Ressler također je završila i magistrirala kemijsko inženjerstvo i baš kao i Lidija Kanižaj okitila se Rektorovom nagradom, ali i nagradom Europskog keramičkog društva. Trenutno istražuje umjetne biomaterijale koji bi mogli olakšati živote oboljelima od osteoporoze i artritisa.
"Nakon završetka studija Kemije i inženjerstva materijala na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije, bila sam sigurna kako želim nastaviti istraživački rad u području materijala. Već tada biomaterijali bili su mi vrlo zanimljivi, jer zahtijevaju znanje i vještine iz područja inženjerstva materijala, a dodatni interes pobudila je njihova moguća primjena u poboljšanju kvalitete ljudskih života", rekla je Antonia Ressler kojoj je stipendija ne samo novčana nagrada, nego je doživljava i kao priznanje za svoj dosadašnji rad.
"Znanost dugoročno spašava živote i poboljšava njihovu kvalitetu te potiče industrijski razvoj i ekonomiju. Zato ću ovu novčanu nagradu iskoristiti za dodatna usavršavanja", rekla je Antonia Ressler.
Anamaria Šestak želi izliječiti vrtoglavicu
Anamarija Šestak, mlada liječnica iz vukovarske bolnice, treća je dobitnica stipendije. Specijalistica je otorinolaringologije, a istražuje periferne uzroke vrtoglavica.
"Svakodnevno susrećem veliki broj pacijenata sa simptomom vrtoglavice koja je ili akutna ili kronična, a uvelike narušava kvalitetu života. To je sve veći javnozdravstveni problem, a metode liječenja poput vestibularne rehabilitacije su još uvijek zanemarene i neopravdano podcijenjene", rekla je Anamaria Šestak koja, također, novac od stipendije namjerava uložiti u daljnju edukaciju.
Nataša Vučemilović-Alagić traži ekološka otapala
Četvrta dobitnica Nataša Vučemilović-Alagić pak novac će čuvati za rješavanje problema s kojim se gotovo svi susretnemo - stambeno pitanje.
"Lijepo je dobiti priznanje za svoj rad, a stipendija će, pošto sam cijeli svoj život podstanarka, ići u štednju za stan", rekla je Nataša Vučemilović-Alagić. Magistrirala je fiziku u Splitu, a radi na Institutu Ruđer Bošković gdje u suradnji s kolegama s nirnberškog sveučilišta istražuje modeliranje prostorno zatočenih ionskih tekućina koje se smatraju ekološki prihvatljivim otapalima.
"Fizici me privuklo to što daje odgovore na iznimno zanimljiva pitanja, ali i postavlja pitanja koja još nisu odgovorena. U sebi ima dozu filozofije i kreativnosti. Pojmovi poput sile i energije, građe materije, sa svim tim sam bila fascinirana još od osnovne škole", rekla je Nataša Vučemilović-Alagić.