Foto: 123 RF, FAH
PREDMET glazbenog učenici u osnovnim školama doživljavaju tek usputno, kao predmet za podizanje ukupnog prosjeka, dok je srednjoškolcima taj predmet vezan za učenje, isključivo na temu klasične glazbe. No, ukoliko se počne primjenjivati kurikularna reforma, glazbeni bi mogao postati jedan od djeci, najinteresantnijih predmeta.
>> VELIKI PROSVJED PODRŠKE REFORMI ŠKOLSTVA Hrvatska može bolje
> Ovo donosi reforma školstva: MATEMATIKA
> Ovo donosi reforma školstva: LIKOVNI
> Ovo donosi reforma školstva: HRVATSKI JEZIK
> Ovo donosi reforma školstva: BIOLOGIJA
Upravo je to cilj profesorima i stručnjacima koji su radili na reformi, a profesorica Nikolina Matoš s Muzičke akademije, jedna je od njih.
Ova asistentica na Odsjeku za glazbenu pedagogiju, koja se bavi metodikom rada u glazbenim školama, radila je na izradi kurikularne reforme, za predmet glazbenog koji se provodi u osnovnim školama i gimnazijama.
Profesorica Matoš u razgovoru za Index detaljno je objasnila po kojem se principu sad odvija nastava glazbenom po školama, te kako bi se ona trebala izvoditi prema novoj reformi.
"U osnovnoj školi nastava se previše bazira na slušanju glazbe, uglavnom klasične. Djeca su premalo uživala u nastavi, smatrajući je prije svega dosadnom. Što se tiče gimnazija, tu je situacija još alarmantnija, uči se uglavnom povijest glazbe i to po jednom dosta zastarjelom programu, koji nije zastupao nimalo zanimljiv sadržaj.
Prema novoj reformi predmet glazbenog smo napravili da se odvija po sličnoj logici i to za sve učenike od prvog osnovne do kraja srednje, tako da nema velike razlike. Uveli smo mogućnost raznih glazbenih aktivnosti, pjevanja, plesa, sviranja... Znači to više ne bi bilo rezervirano samo za malu djecu u nižim razredima već za sve", kazala je profesorica Matoš.