IZGRADNJA privatnog zdanja jednog od najbogatijih i najutjecajnijih Hrvata Ante Vlahovića primiče se samom kraju, a već sada se mogu čuti vrlo glasne kritike kako je riječ o privatnoj tvrđavi u samom centru grada koja onamo ne pripada. Riječ je o fasadi koja prema Preradovićevoj ulici nema ni prozora ni balkona pa nije ni čudo da Zagrepčani ovo zdanje već zovu "tvrđavom". Tvrđavom od oko 850 kvadrata...
No, krenimo redom.
Bandićeva straćara od 150 tisuća eura
Ante Vlahović odlučio je u Preradovićevoj ulici sagraditi privatnu rezidenciju - vilu, i to na dijelu gdje je nekada bio kultni restoran Drina. Restoran je davno propao, a prije nego što je Vlahović kupio tu parcelu od Milorada Radovanovića Brace, vlasnika tvrtke Euroline, ondje su bili ruševina i parkiralište. Da bi sagradio svoje zdanje, Vlahović je kupio i straćaru u vlasništvu Vesne Bandić, supruge zagrebačkog gradonačelnika i višestrukog USKOK-ovog optuženika Milana Bandića, koja se nalazi na susjednoj parceli.
Za ruševinu od 38,49 metara platio je 150 tisuća eura, odnosno 3897 eura za metar kvadratni. Barem tako stoji u kupoprodajnom ugovoru koji se nalazi u zemljišniku.
Da bi Vlahović mogao graditi u Preradovićevoj ono što želi, a htio je vilu s četiri etaže, bazenom i saunom, morao je raspisati javni natječaj. Ured ovlaštenog arhitekta Miljenka Bernfesta proveo je natječaj u kojem je stajalo da se traži "dobivanje kvalitetnog arhitektonskog i funkcionalnog rješenja nove rezidencijalne stambene građevine u Preradovićevoj ulici broj 11 u Zagrebu prema predloženoj programskoj strukturi koje će tako kvalitetno upotpuniti sadržajnu i oblikovnu strukturu visokokonsolidiranog gradskog područja unutar povijesne urbane cjeline Grad Zagreb".
Tvrđava u centru Zagreba
Oformljen je i stručni ocjenjivački sud, a natječaj je u lipnju 2015. godine dobio Studio 3LHD te portugalski arhitekt Eduardo Souto de Moura. Koncept Vlahovićeve vile u samom centru Zagreba podrazumijevao je postavljanje najvećeg stakla ikada ugrađenog u Hrvatskoj, dužine 10,5 metara i visine 2,7 metara, ukupne težine veće od 2,3 tone. Krajem rujna prošle godine ugrađeno je to najveće staklo u prizemlje zgrade, a tada je bio zatvoren promet u tom dijelu centra Zagreba. Promet je bio zatvoren jer se radilo o iznimno velikom predmetu koji je trebalo dovesti, ali i zbog postavljanja koje je trajalo nekoliko sati.
Iako bi ulica u središtu Zagreba trebala biti živa, ovakva fasada odaje dojam zatvorenosti. S tim se slažu i neki zagrebački arhitekti.
"Nije arhitektura sama po sebi zastrašujuća, naime, fasada je zapravo vrlo zanimljiva, no zastrašujuće je da bogat čovjek u samom centru grada gradi tvrđavu. To je problem i to je strašno. Ta tvrđava u užem centru. Strašno je i da je grad dozvolio takvu gradnju Donjem gradu, koja nema javno prizemlje u smislu lokala", kaže nam jedan zagrebački arhitekt koji je htio ostati anoniman.
Arhitektica Mariana Bucat primijetila je nešto drugo. Naime, priča nam kako je vrijednost ovog rada bila u vrtu koji je obuhvaćao čak pola širine na kojoj se radi vila.
"Ono što bi bilo zanimljivo vidjeti sada kada je zgrada skoro pa završena, a to se nikako ne može vidjeti s ulice, jest je li uistinu napravljen vrt s velikim listopadnim stablom koji je planiran natječajnim radom. Taj vrt je u natječajnom radu zauzimao čak pola sveukupne širine obuhvata, duljina mu je bila dvostruko tolika, a visina oko tri etaže", pita se arhitektica Bucat.
Radovi još uvijek nisu gotovi, iako su pri samom kraju, no bit će zanimljivo vidjeti kako će reagirati Zagrepčani kada shvate da je riječ o fasadi koja će ostati, a ne o zaštitnom dijelu za skele na građevini, odnosno paravanu.