HRVATSKA je poznata po čestim izmjenama propisa, stalno se nešto mijenja pa je, pogotovo poduzetnicima, teško dugoročno planirati. Brojne promjene, pogotovo kada su u pitanju porezi, čekaju nas i sljedeće godine.
Najzanimljivija promjena, ona koja obuhvaća najveći broj građana, jest snižavanje stope PDV-a na meso, ribu, voće i povrće, suho mahunasto povrće, jaja i pelene te na bezreceptne lijekove, što bi moglo rezultirati nižim cijenama navedenih proizvoda. Također, veće plaće mogu očekivati oni koji zarađuju više od 17.500 kuna mjesečno.
Na području poreza promijenjeno je devet zakona, čija primjena počinje 1. siječnja 2019. godine - izmjene i dopune zakona o porezu na dodanu vrijednost, na dohodak, na dobit, na promet nekretnina, o doprinosima, trošarinama, fiskalizaciji u prometu gotovinom, administrativnoj suradnji u području poreza te Općeg poreznog zakona.
Niži PDV na dio prehrambenih proizvoda i bezreceptne lijekove
Izmjene Zakona o PDV-u donose smanjenje stope toga poreza s 25 na 13, odnosno 5 posto za određene proizvode.
Tako će se od početka 2019. sniženom stopom od 13 posto oporezivati svježe ili rashlađeno meso, isporuka živih životinja, riba, voće i povrće, jaja, mahunasto suho povrće te dječje pelene.
Sniženom stopom od 13 posto oporezivat će se i usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika.
Početak iduće godine donijet će i niže cijene bezreceptnih lijekova jer će se oni umjesto stopom od 25 posto ubuduće oporezivati stopom od 5 posto. Time je izjednačena stopa PDV-a na bezreceptne i lijekove koji se izdaju na recept.
Izjednačava se i stopa PDV-a na knjige, novine i časopise, neovisno u kojem su obliku. Naime, do sada su samo tiskana izdanja bila oporezovana sniženom stopom od 5 posto, a od 2019. s 25 posto na 5 posto past će stopa PDV-a i na elektronička izdanja knjiga, udžbenika i drugih publikacija.
Neki su trgovački lanci i prije stupanja na snagu izmjena Zakona o PDV-u, odnosno već u prosincu snizili cijene proizvoda kao što su meso, voće i povrće, a hoće li i ostali slijediti taj primjer, vidjet će se već nakon Nove godine.
Ulazak u sustav PDV-a čim se prijeđe 300 tisuća kuna
Novost je i da će porezni obveznici ubuduće ulaziti u sustav PDV-a čim tijekom godine ispune uvjete za ulazak, a taj je prag 300 tisuća kuna. Do sada su, naime, ako u jednoj kalendarskoj godini ispune uvjete za ulazak u sustav PDV-a, ulazili s početkom iduće kalendarske godine.
Promijenjen je i Zakon o porezu na dohodak, a jedna od najvažnijih promjena je proširenje porezne osnovice za primjenu stope od 24 posto. Do sada se stopa od 24 posto primjenjivala na poreznu osnovicu do 17.500 kuna mjesečno (210 tisuća kuna godišnje), no zakonske su izmjene taj prag podigle na 30.000 kuna (360 tisuća kuna godišnje). Tako će se od 2019. viša stopa poreza na dohodak od 36 posto primjenjivati na poreznu osnovicu iznad 30.000 kuna mjesečno.
Izmjene Zakona o porezu na dohodak u trećem krugu porezne reforme donose i novine kod primitaka koji ne ulaze u cenzus od 15.000 kuna za priznavanje osobnog odbitka za djecu i druge uzdržavanje članove.
Tako će od iduće godine roditelji učenika i studenata koji primaju stipendije ili nagrade za izvrsnost i tako godišnje ostvare primitke veće od 15.000 kuna za njih moći ostvarivati poreznu olakšicu. Ograničenje od 15.000 kuna više se neće odnositi ni za potpore djetetu za školovanje do 15. godine života, odnosno do završetka osnovnoškolskog školovanja koju poslodavac isplaćuje djetetu radnika ili bivšeg radnika kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti.
Širi se krug uzdržavane djece
Proširen je i krug uzdržavane djece za koje se može koristiti osobni odbitak te će se od početka 2019. uzdržavanom djecom smatrati i djeca koju poočimi i pomajke uzdržavaju. Ujedno uzdržavanim članovima uže obitelji smatraju se i maćehe, odnosno očusi koje uzdržava punoljetno pastorče.
Temeljem izmjena Zakona o porezu na dohodak od iduće godine odluku o visini paušalnog poreza na dohodak za iznajmljivače u turizmu po krevetu, odnosno smještajnoj jedinici u kampu, donosit će lokalne jedinice. Pritom je zakonom regulirano da se taj paušal može kretati od najmanjih 150 do najviših 1.500 kuna, a utvrđeno je i što u slučaju kada gradovi i općine sami ne utvrde iznos tog paušala - tada on iznosi 750 kuna.
Ukidaju se doprinosi za zapošljavanje i zaštitu na radu, a povećavaju za zdravstveno
Izmjenama Zakona o doprinosima od početka 2019. godine ukidaju se dva doprinosa na plaću - za zapošljavanje od 1,7 posto i za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto, ali se istodobno povećava doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto.
Time se opterećenje doprinosima na plaću snižava sa 17,2 na 16,5 posto.
Mnogo bure izazvala je nova regulativa doprinosa članova uprave trgovačkih društava.
Zakonskim je izmjenama regulirana minimalna godišnja osnovica za obračun doprinosa - umnožak prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva, likvidatora i/ili upravitelja zadruge.
S obzirom na to da je prosječna bruto plaća za razdoblje siječanj-kolovoz ove godine iznosila 8.448 kuna, za iduću godinu bi minimalna osnovica za obračun doprinosa iznosila 5.491,20 kuna mjesečno, odnosno u cijeloj godini 65.894,40 kuna.
Ako je član uprave zaposlen na nepuno radno vrijeme i mjesečna mu je osnovica po kojoj obračunava doprinose manja od minimalne, tada će trebati platiti razliku između te minimalne i mjesečne osnovice za obračun doprinosa na temelju koje je prijavljen kao osigurana osoba.
Članu uprave godišnju će obvezu doprinosa utvrditi rješenjem Porezna uprava, koja će utvrditi i možebitnu razliku doprinosa za uplatu.
Zakon predviđa i da se prilikom utvrđivanja godišnje obveze doprinosa priznaju ostvarena oslobođenja od plaćanja doprinosa na plaću - mlada osoba do 30 godina života, osoba koja se prvi put zapošljava, dijete branitelja starijeg od 29 godina i radnik kojem društvo u kojem nije član uprave isplaćuje minimalnu plaću.
Sukladno tomu, za zaposlenog člana uprave obveznik plaćanja doprinosa po osnovi radnog odnosa (na osnovicu koja će se određivati na dosadašnji način) je trgovačko društvo kao poslodavac, dok je za obveze doprinosa koje se utvrde prema godišnjoj osnovici obveznik plaćanja sam taj član uprave.
Porez na nekretnine s 4 na 3 posto
Daljnje porezno rasterećenje predviđaju izmjene Zakona o porezu na promet nekretninama, kojima se od iduće godine stopa tog poreza smanjuje s 4 na 3 posto.
Time je nastavljeno daljnje smanjenje stope poreza na promet nekretninama. Naime, u poreznoj reformi prihvaćenoj krajem 2016. godine, a koja se počela primjenjivati 2017. godine. ta je stopa bila snižena s 5 na 4 posto.
U Ministarstvu financija računaju da će daljnje smanjenje stope poreza na promet nekretnina, indirektno dovesti do poticaja prijave prometa nekretnina te time potaknuti sređivanje zemljišno-knjižnog stanja.
Porez na promet nekretninama u cijelosti je prihod lokalnih jedinica i procjenjuje se da će sniženje stope za njih značiti oko sto milijuna kuna manji prihod.
I dok će kupci nekretnina profitirati sniženjem stope poreza, neke su lokalne jedinice već najavile da bi dio izgubljenih prihoda mogle nadoknaditi većim komunalnim doprinosima.