Pitali smo Domagoja Novokmeta kojih mu je pet omiljenih knjiga

Foto: Pixsell/Danijel Berkovic

DOMAGOJ NOVOKMET rođen je 1977. u Zagrebu, gdje je diplomirao ekonomiju. 

Televizijsko novinarstvo je njegova strast i dugi niz godina bio je voditelj i urednik emisije za mlade Briljanteen, a nakon toga je vodio Dobro jutro, Hrvatska.

Novokmet je bio i urednik Mozaičnog programa HTV-a, vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a i urednik Informativnog programa HTV-a. Bio je i urednik i voditelj emisije Otvoreno.

Već nekoliko godina radi na televiziji N1, čije je zaštitno lice.

“Teško mi je sastavljati ovakve popise, uvijek kao da imam neku grižnju savjest prema knjigama koje su me u nekom trenutku oduševile, ali se bojim da sam ih smetnuo s uma. Ali nakon što sam poprilično dugo i relativno uspješno zbog toga izbjegavao ovo, sad više nema uzmicanja. Prekršit ću pravilo i reći ću da sam htio na listu ugurati i Braću Karamazove, Franzena, Aleksandra Hemona...“, objašnjava Novokmet svoj izbor za Index.

Na kraju je izabrao ovih pet knjiga.

Smileyjevi ljudi - John le Carré

Nek Smiley bude posveta mojoj oduševljenosti špijunskim romanima koja traje oduvijek. Posljednjih desetljeća špijuni nisu toliko zanimljivi piscima, zamijenili su ih izvrsni krimići, pogotovo skandinavski, ali ne u potpunosti. A Le Carre je tu neponovljiv, kako ova trilogija tako i sve drugo što je napisao.  

Dok ljuštim luk - Günter Grass

Htio sam na listu svakako staviti Grassa, samo nisam bio siguran kojeg. I zato sam na kraju odabrao Dok ljuštim luk, biografski roman u kojem bez imalo zadrške opisuje kaos Drugog svjetskog rata, svoju ulogu u njemu, svoje slabosti. Grass propituje teške teme, a čita ga se kao akcijski roman.

U Europi - Gert Mak

Nizozemski publicist Greet Mak počeo je na milenijskom valu pisati eseje za njihov radio, a oni su na kraju prerasli u knjigu kojoj se često vraćam. Mak promatra  Europu 20. stoljeća kao mjesto dramatičnih sukoba koji su počeli Prvim svjetskim ratom i završili ratovima u bivšoj Jugoslaviji i predstavlja je kroz portrete ljudi koji su to proživjeli i preživjeli.

Rabljeno doba: Kraj crvenog čovjeka - Svetlana Aleksievič

Bjeloruska nobelovka, novinarka i književnica Svetlana Aleksievič piše prozu temeljenu na fragmentima svjedočanstava ljudi s kojima neumorno razgovara o njihovim osobnim tragedijama. U ovom djelu oslikava dramatičan raspad Sovjetskog Saveza kroz priče ljudi kojima se urušio cijeli život.

Okrug Sinistra - Adam Bodor

Knjiga koju sam progutao i došao do kraja pomalo začuđen gdje sam to upravo bio. Bodor je rumunjski pisac, podrijetlom Mađar, politički zatvorenik Ceausescuova režima, a u ovom romanu prilično brutalno i ironično skicira život u otuđenoj zajednici, ljude koji se otimaju pritisku, iako su im životi svedeni na parodiju. Bez jasnog referiranja na Rumunjsku, shvatite kako se to lako može dogoditi bilo gdje.  

Pročitajte više