Najveći dio površina predviđenih za razminiranje nalazi se na području grada Osijeka, više od četiri milijuna četvornih metara te grada Belog Manastira, 1,2 milijuna četvornih metara.
Ove godine su dosad razminirane poljoprivredne površine uz granicu s Republikom Mađarskom (188.718 četvornih metara), poljoprivredne površine na području Ernestinova (99.000 četvornih metara) i Tenje (300.000 četvornih metara), površine osječkog Poljoprivrednog instituta (117.860 hektara) te područje šume "Prutnjak" kod osječkog Zoološkog vrta (210.000 četvornih metara).
Kao neke od najznačajnijih projekata u tijeku, u osječkoj podružnici HCR-a ističu razminiranje trase hrvatskog dijela autoceste budućeg međunarodnog prometnog koridora 5c, na područjima uz Dravu te uz granicu s Mađarskom, ako i razminiranje područja kod zapadne osječke obilaznice.
Planom razminiranja za prošlu godinu bilo je predviđeno vratiti na korištenje površinu od 17,7 milijuna četvornih metara, a ukupno je realizirano 19,5 milijuna četvornih metara, od čega je 3,4 milijuna razminirano, a ostatak je mjerama općeg i tehničkog izvida izuzet iz minski sumnjivog područja.
Ukupno je do kraja prošle godine na korištenje vraćena površina od 49,5 milijuna četvornih metara, od čega je 15,09 milijuna razminirano, a 34,4 milijuna isključeno iz minski sumnjivog područja mjerama općeg i tehničkog izvida.
U nesrećama koje su prouzročila minsko-eksplozivna sredstva na području Osječko-baranjske županije do sada je poginulo 45 osoba, 120 ih je teže, a 60 lakše ozlijeđeno.
Najviše poginulih zabilježeno je 1991. godine (13), 1992. (7) te 1995. godine, kada je smrtno stradalo 8 osoba.
Na području koje je do kraja prošle godine pokrivala osječka podružnica HCR-a (Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija) od 1991. godine u takvim je nesrećama stradalo 815 osoba, od čega 177 smrtno.
(Hina) xivuč ymd