Plenković i Divjak na čelo mature doveli ekstremne katolike, neki od njih negiraju evoluciju

Foto: Wikipedia, Index

VLADA na čelu s Andrejom Plenkovićem i resornom ministricom Blaženkom Divjak prošli je tjedan na čelo institucije koja bi trebala voditi vrednovanje provedbe reforme obrazovanja izabrala nekoliko radikalnih konzervativaca bliskih obiteljašima, Crkvi i Hrastu.

Naime, na zatvorenom dijelu 75. sjednice vlade imenovano je novo Upravno vijeće Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO). To tijelo najpoznatije je po provođenju državne mature, ali bi od ove godine trebalo postati nadležno i za vanjsko vrednovanje eksperimentalnog uvođenja Cjelovite kurikularne reforme (CKR).

Zbog isteka mandata razriješeni su dosadašnji predsjednik dr. sc. Petar Bezinović te članovi dr. sc. Željko Jozić, prof. Tihomir Tomčić, prof. dr. sc. Hrvoje Kraljević, mr. sc. Ninoslav Šćukanec i Dario Budimir.

Nove članove, na temelju javnog poziva, predložila je ministrica Divjak. Neslužbeno doznajemo da je morala učiniti određene kompromise, ali da se posebno založila da od starih članova u UV ponovno uđu dr. sc. Željko Jozić, prof. Tihomir Tomčić i mr. sc. Ninoslav Šćukanec, koji su podržavali kurikularnu reformu. Međutim, novi predsjednik i članovi, prof. dr. sc. Josip Faričić, dr. sc. Mirko Ruščić, Ivica Šušak i Nevenka Lončarić Jelačić, svi su redom konzervativci bliski Crkvi, Hrastu i U ime obitelji te česti kritičari reforme.

Bilo je boljih kandidata

Iz krugova bliskih reformi obrazovanja doznajemo da je među kandidatima bilo umjerenijih, poput ravnateljice velikogoričke Gimnazije dr. sc. Brankice Žugaj, bliske HDZ-ovom gradonačelniku, ili ravnatelja OŠ Milana Langa u Bregani Igora Matijašića, koji je postao poznat kao prvi ravnatelj koji se suprotstavio ministru Pavi Barišiću. No oni nisu prošli.

U novom izboru najzanimljivije su i najspornije dvije stvari:

1)    To što će u tijelu koje bi trebalo voditi obrazovanje i njegovu reformu od sada u većini biti upravo ljudi koji su proteklih nekoliko godina kritizirali razne pokušaje reforme obrazovnog sustava – od uvođenja zdravstvenog i građanskog odgoja u škole do pokušaja provođenja kurikularne reforme.
2)    S novim odnosnom snaga lako je moguće da će Upravno vijeće pokušati smijeniti Maju Jukić, politički neutralnu ravnateljicu NCVVO-a koja je odigrala važnu ulogu u unapređenju tog centra nakon što su na njegovu čelu 2014. smijenjeni Goran Sirovatka i nekoliko njegovih suradnika koji su optuženi za niz kaznenih djela, među kojima i za protupravno stjecanje koristi od 1,3 milijuna kuna.

Tko su novi klerikalni konzervativci na čelu NCVVO-a?

Četvero novih članova Upravnog vijeća u prosjeku su otprilike toliko desno od centra koliko bi lijevo bila neka marksistička revolucionarna organizacija.

Josip Faričić, novi predsjednik UV-a, čovjek je čiji je rad povezan s Crkvom, a kao prorektor Sveučilišta u Zadru bliski je suradnik rektorice Dijane Vican koja je svojevremeno bila recenzentica i promotorica programa zdravstvenog odgoja konzervativne udruge GROZD čiji je predsjednik, među ostalima, bio čelnik Hrasta Ladislav Ilčić. Sudjelovao je u radu stručne radne skupine za kurikularnu reformu geografije. No također je, zajedno s bivšim ministrom obrazovanja Predragom Šustarom, kao zamjena za spriječenu Vican, sudjelovao na tribini Teološki četvrtak u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu na Kaptolu na temu Obrazovanje kao evangelizacija - prinos diskusiji o kurikularnoj reformi. Na njoj je, među ostalim, iznio smiješnu primjedbu da kurikularna reforma nije obuhvatila tercijarno obrazovanje čime je pokazao nerazumijevanje sustava, jer se CKR po definiciji nikada nije ni trebao baviti višim i visokim obrazovanjem. Bio je HDZ-ov favorit za gradonačelnika Zadra.

Ivica Šušak, zajedno s Faričićem, bio je jedan od autora kontroverznog prijedloga zakona poznatog kao Lex Boras koji je nekim svojim odredbama išao na ruku bivšem ministru Pavi Barišiću, a po drugima rektoru Damiru Borasu te svim njegovim kolegama koji se bore protiv toga da se profesori ne umirovljuju u 65. samo ako njihovi fakulteti izraze potrebu za njima. Bio je član Nadzornog odbora akcije za izgradnju Crkve hrvatskih mučenika na Udbini (http://www.hrvatski-mucenici.net/velebit/odbori.shtml). Surađivao je s radikalnim teologom, vatrenim kritičarom kurikularne reforme Petrom Marijom Radeljom, jednim od autora na portalu Vjera i djela, s kojim je 2005. podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti Pravilnika o ustroju i načinu rada područnih vijeća i matičnih odbora.

Mirko Ruščić u medijima je postao poznat kao biolog koji niječe Darwinovu teoriju evolucije kao i po tome da je bez odgovarajućih kvalifikacija bio izabran za člana Ekspertne radne skupine za provođenje CKR-a koju je trebala voditi njegova sličnomišljenica, obiteljašica Jasminka Buljan Culej. Bivši je član Upravnog vijeća Hrvatske udruge Benedikt, koja prema navodu sa službene stranice ''promiče konzervativno-kršćanske i nacionalne vrijednosti integralnog hrvatstva (Domovine i dijaspore)''. Bio je kandidat koalicije Hrasta i HDZ-a. Kritizirajući u studenom 2016. prijedlog Cjelovite kurikularne reforme, rekao je da može iščitati da je termin ''prirodoznanstveni svjetonazor'' zapravo istoznačan ''materijalističkom'' svjetonazoru koji je bio nametnut kao ideologija u prethodnome društvenom sustavu.

Nevenka Lončarić Jelačić viša je savjetnica u Agenciji za odgoj i obrazovanje, ali i voditeljica Hrasta Zagreb i njihova kandidatkinja u Domoljubnoj koaliciji. Od 1997. do 2003. godine bila je prva savjetnica za vjeronauk u hrvatskim školama. Sudjelovala je u potpisivanju Ugovora između Svete stolice i Republike Hrvatske za područje obrazovanja. U suradnji s Nacionalnim katehetskim uredom izborila se za ravnopravan položaj vjeroučitelja svim ostalim učiteljima u obrazovnom sustavu. Pospješila je uključivanje vjeroučitelja na ravnopravnoj osnovi u sustav pripravničkog uvođenja i polaganja stručnog ispita te napredovanja vjeroučitelja u zvanja mentora i savjetnika. Planirala je i suorganizirala sustav obveznog stručnog usavršavanja vjeroučitelja. Na desničarskim i vjerskim portalima, kao što su Narod i Vjera i djela, često je napadala reformu pisanjem, a poznata je i po protivljenju uvođenju Građanskog odgoja i obrazovanja.

Divjak: NCVVO predlaže, Ministarstvo raspolaže

Ministrica Divjak za Index je istaknula da je jako važno jasno reći za što je NCVVO zapravo nadležan, a za što nije.

''Njegova najvažnija zadaća je provođenje državne mature. Ta institucija na temelju evaluacijskih analiza daje isključivo prijedloge Ministarstvu znanosti i obrazovanja za trajno unapređivanje kvalitete obrazovanja i primjene kurikularnih dokumenta, ali upravo Ministarstvo, pa kasnije i Ekspertna radna skupina, kada bude izabrana javnim natječajem, nadležni su za samu provedbu kurikularne reforme'', tvrdi Divjak.


''Savjete za unaprjeđivanje kvalitete obrazovanja u NCVVO-u izrađivat će stručni timovi tog centra, a ne Upravno vijeće koje je zaduženo isključivo za rad i razvoj same institucije. U evaluaciji pilot projekta kurikularne reforme, koji od ove jeseni ide u primjenu u sedamdesetak škola, pomoći će i Europska komisija što je dogovoreno prije nekoliko dana'', dodala je.

Ponovno opstrukcije?


Unatoč tumačenju ministrice, čini se da bi novi odnosi snaga u Upravnom vijeću NCVVO-a (četiri kritičara kurikularnih dokumenata naprama tri pobornika) mogli zakomplicirati stvari. Naime, nameće se pitanje: Kako će ta institucija objektivno vrednovati eksperimentalnu provedbu kurikularne reforme? Za očekivati je da će je svojim kritikama opstruirati ili usporavati. Koliki će stvarni utjecaj u tome imati NCVVO, a koliki Ministarstvo, tek treba vidjeti.
 
Pitanje je također hoće li državna matura, koja je trenutno značajno više prilagođena konceptu biflanja činjenica napamet nego razumijevanju, proći kroz potrebne reforme.

Napokon, treba vidjeti i hoće li vijeće umjesto sadašnje ravnateljice, unatoč njezinim dobrim rezultatima, u veljači izabrati novu čelnu osobu koja bi bila više po volji Crkve, Hrasta, obiteljaša i desnog krila HDZ-a. Nažalost, iskustva pokazuju da u Hrvatskoj stručnost i uspjeh uglavnom nisu ključni argumenti za nečiji odabir, nego su to iznad svega svjetonazorska i partijska pripadnost.


Pročitajte više