SVAKI pojedinac za 200, a pravna osoba za 2000 kuna može na godinu dana ´posvojiti´ jednog bjeloglavog supa s otoka Cresa.
To je od nedavno moguće kroz program cjelovite zaštite bjeloglavih supova na Cresu koji traje od 1981., a danas ga provodi nevladina ekološka udruga Eko-centar Caput Insulae-Beli.
Oko stotinjak parova bjeloglavih supova u Hrvatskoj obitava još jedino na otoku Cresu, gdje im je i najveća kolonija te na otočiću Prviću pokraj Krka i Plavniku između Krka i Cresa.
Bjeloglavi sup je posebno zaštićena vrsta prema Zakonu o zaštiti prirode, a njegovo ubijanje i/ili uznemiravanje na gniježđenju kazneno je djelo i plaća se do 40.000 kuna.
Program integralne zaštite bjeloglavih supova na Cresu traje od 1981. Mjerama zaštite, koje uključuju i uspostavu ornitoloških rezervata, u petnaestak godina na Cresu se gotovo utrostručila populacija bjeloglavih supova (sa 25 na 70-ak gnijezdećih parova).
Početkom prošloga stoljeća supovi su obitavali u čitavoj Hrvatskoj, no nakon Drugog svjetskog rata skoro su istrijebljeni zbog otrova kojima su se trovali vukovi da bi se spasile ovce.
Radi pomoći u zaštiti bjeloglavih supova večeras će se, u 19 sati, u Gliptoteci HAZU-a održati aukcija slika, grafika i skulptura 50-ak autora, a sav novac uplatit će se Eko centru Caput Insulae Beli.
U projektu surađuju i HVB Croatia Banka, Hrvatski prirodoslovni muzej i Ornitološka postaja Cres/Zavod za ornitologiju HAZU.
Bjeloglavi supovi kvarnerske populacije, koja je jedinstvena u svjetskim razmjerima, gnijezde se na morskim liticama neposredno uz more, ponekad samo desetak metara iznad razine mora.
Mladi supovi, stari osam do devet mjeseci, napuštaju rodnu koloniju i odlaze na pet godina dok ne dosegnu spolnu zrelost.
Tada se vraćaju na rodnu liticu i osnivaju parove.
Svaki par godišnje, ako su uvjeti povoljni (dovoljno hrane, pogodno gnijezdo i sl.), dobije samo jedno mladunče.
´Posvojitelji´ novac mogu uplatiti na žiroračun Eko centra Caput Insulae-Beli 2386002-1100513513.