Smatra se da je Komunistička stranka izabrala Haritonova (55), za svog kandidata kako bi poštedjela sramote svog čelnika Genadija Zjuganova koji je već dva puta bio gubitnik na predsjedničkim izborima.
Iza Irine Hakamade (48), jedine predstavnice liberala, teško poraženih na nedavnim parlamentarnim izborima, ne stoji niti jedna stranka. Kći japanskog komunista optužuje Putina za autoritarnost.
Glazjev (43), je također neovisni kandidat, nakon što ga je njegova ljevičarska stranka Domovina napustila i uklonila ga s dužnosti čelnika stranke te dala potporu Putinu. Taj bivši ekonomski savjetnik komunista vješt je orator čije su kritike bogatih magnata naišle na dobar odaziv među siromašnijim biračima.
Mališkin (52), bivši boksač, kandidat je ultrancionalitičkih Liberalnih demokrata Vladimira Žirinovskog.
Što se tiče Mironova (51), također neovisnog kandidata, on je odan Putinu i smatra svoju kampanju načinom pružanja potpore predsjedniku.
Ivan Ribkin, bivši predsjednik parlamenta, povukao je svoju kandidaturu nakon što je prošlog mjeseca izazvao pažnju javnosti i šokirao rusku političku scenu svojim iznenadnim nestankom. Pojavio se nakon četiri dana u glavnom gradu Ukrajine Kijevu.
Prva verzija njegove priče o nestanku bila je da je posjetio prijatelje u Kijevu, a poslije je govorio da je bio otet.
Izborna kampanja počela je 12. veljače u teškom ozračju nakon samoubilačkog napada u moskovskom metrou. Putin je odbio sudjelovati u televizijskim raspravama, ali je televizija koju kontrolira Kremlj pratila svaki njegov korak.
To je razbjesnilo neke od protukanidata koji su rekli da njegova dominacija u medijima podsjeća na vremena bivšeg Sovjetskog Saveza. Njegov govor, u kojem je iznio svoj program, prenijela je državna televizija Rosija, a zatim ga je opetovano emitirala tijekom cijelog dana. Međutim, dužnosnici izbornog povjerenstva odbacili su prigovore kandidata.
Putinovu uvjerljivu pobjedu u prvom krugu može omesti samo apatija birača budući da na birališta mora izaći 50 posto biračkog tijela kako bi izbori bili valjani. Stoga neki analitičari drže da je Putin povukao iznenađujući potez i smijenio cijelu vladu na čelu s premijerom Mihailom Kasjanovom 24. veljače kako bi probudio birače i izazvao njihov veći interes.
Putin je tu svoju odluku nazvao određivanjem političkog smjera kojim će se ići nakon izbora. On je u prošlosti često kritizirao Kasjanovljev rad prigovarajući mu presporu provedbu reformi i odgovornost za slab gospodarski rast. Smijenjeni premijer navodno je bio blizak Putinovom prethodniku Borisu Jeljcinu.
Ruski su mediji nakon toga objavili da je Putin time pokazao da želi raskrstiti s epohom Borisa Jeljcina i da predstojeći izbori nisu ništa drugo nego puka formalnost te da je njegov drugi mandat već započeo.
Imenovanjem svog kandidata za premijera ruski je predsjednik ponovno iznenadio budući da slabo poznati političar, ruski predstavnik pri EU i šef ukinute porezne policije, Mihail Fradkov nije spominjan niti u jednom nagađanju o mogućem novom premijeru.
Dok je Fradkov više tehnokrat nego inovator, sastav nove vlade, u kojima se ističu ministar financija Aleksej Kudrin, ministar gospodarstva German Gref i potpredsjednik vlade Aleksander Žukov, obećava da će vlada ići u smjeru gospodarskih reformi u drugom, očekivanom Putinovom mandatu, što su pozdravili tržišni analitičari.
Čini se, kako se računa, da će ovaj pozitivan signal poslan investitorima, odagnati moguće zapadne kritike zbog neravnopravne predsjedničke utrke u kojoj se Putin okoristio svime što mu daje položaj predsjednika kao i kontrolom koju ima Kremlj nad medijima kako bi osigurao pobjedu.