Partizanske gimnazije u Hrvatskoj osnovane su 1945. i djelovale su do konca 1948. U Zagrebu je postojala gimnazija "Maršal Tito", u Osijeku "Ivo Lola Ribar" te na otoku Hvaru "Vladimir Nazor".
Domaćin današnjeg susreta Rade Pavlović istaknuo je da su, osim partizanskih gimnazija, prema odluci ZAVNOH-a, za obrazovanje i prosvjećivanje tadašnje partizanske mladeži djelovale i osnovne škole, stručne škole, razni tečajevi, opismenjavanja, otvarane su đačke i narodne knjižnice te domovi kulture.
Dodao je kako su antifašističke gimnazije pohađali istaknuti sudionici antifašističke borbe koji su nakon rata sudjelovali u obnovi zemlje.
Predsjednik Mesić kazao je kako je polaznicima partizanskih gimnazija više puta naglašavao zasluge njihove generacije. Napomenuo je da su mnogi od njih poslije rata zbog zasluga mogli birati različite funkcije, ali su se više opredjeljivali za školovanje i završavali studije.
"Oni su stečeno znanje prenosili mlađim generacijama sudjelujući u obnovi i izgradnji zemlje, u vođenju gospodarstva i zahvaljujući stručnjacima iz te generacije mogli smo se s našim gospodarstvom natjecati i u inozemstvu", kazao je Mesić.
Podsjetio je kako je 90-tih došlo vrijeme kada (jugoslavenski) politički sustav više nije mogao opstati i on se morao mijenjati. Napomenuo je kako bi bilo dobro da se sve završilo u miru jer je "Ustav iz 1974. dopustio njegovu promjenu, a taj prijedlog bila je konfederacija".
Međutim, rekao je Mesić, "oni koji su imali neku drugu volju oni su je i ispoljavali - htjeli su mijenjati granice. Ta volja za mijenjanjem granica bila je izražena kroz politiku Slobodana Miloševića, ali i Franje Tuđmana", kazao je te dodao kako je "pokušaj promjene granica doveo do brutalnog rata, čega smo bili svjedoci".
Predsjednik Mesić također je rekao kako mu danas postavljaju pitanje je li se rat mogao izbjeći, i je li Jugoslavija morala nestati.
"Svi su u svijetu bili sentimentali prema Jugoslaviji zbog njenih zasluga u stvaranju pokreta nesvrstanih jer je taj pokret služio kao amortizacija između istoka i zapada, i omogućio da ne dođe do trećeg svjetskog rata, i u tom pokretu Jugoslavija je bila vodeći faktor", dodao je.
Govoreći o raslojavanju Jugoslavije Stjepan Mesić ocijenio je da su postojala tri integrativna faktora - Tito, komunistička partija i JNA - a nakon Titova odlaska i raspada partije, Armija je našla sponzora u Slobodanu Miloševiću.
"Tim je Miloševićevim uspjesima bio impresioniran i Franjo Tuđman, pa je i on tražio dio da bi se i Hrvatska proširila na ruševinama Jugoslavije", rekao je Mesić.
Osvrnuo se i na proces pretvorbe u Republici Hrvatskoj, rekavši da je ona "provedena na kriminalan način", te kako je bila totalna pogreška ideja da će 200 bogatih obitelji biti generator razvoja Hrvatske.
Po Mesićevim riječima "iz takvoga stanja ima izlaza jer je ipak stvorena podloga - siva kora, koja djeluje kao kolektivni intelektualac, ta antifašistička siva kora ovoga društva, koja može pomoći da se stvari nazovu pravim imenima, i da krenemo pravim putem".
Predsjednik Mesić osvrnuo se i na zadnje događaje vezane uz četnički pokret u Srbiji. Naglasio je kako su četnici kolaborirali s Nijemcima te da nisu bili antifašisti.
Dodao da se sada javljaju i kod nas "NDH nostalgičari koji tumače kako su i ustaše u stvari antifašisti jer su morali, pod pritiskom ići s Nijemcima i Talijanima ".
Napomenuo je da "povijesne događaje i ljude moramo staviti na pravo mjesto te da je antifašizam dao svoj doprinos današnjem demokratskom hrvatskom društvu i našim pripremama ulaska u udruženu Europu s otvorenim granicama".
Ponovio je i svoju nedavnu ocjenu da se Jasenovac i Bleiburg ne mogu uspoređivati, naglasivši kako trebamo pomoći da mlade generacije uče činjenice, koje će pomoći da povjesne činjenice, ljude i događaje stavimo na pravo mjesto.