Bazu za taj izbor, bibliografiju kritike koja obuhvaća 353 djela 121 autora, Peričić je izgrađivala četiri do pet godina.
Najviše radova imali su Josip Torbarina, 32, te Josip Horvat i Kalman Mesarić po 24.
Pored unošenja sustava u recepciju anglistike u Hrvatskoj, knjiga je rezultirala uvidom da su neke zaslužne osobe, poput Sinjanina Vinka Kriškovića, bile javno marginalizirane ili zataškavane zbog političke "neprihvatljivosti".
Anglistkinja dr. Nevenka Košutić Brozović izrazila je zadovoljstvo pojavom te knjige u razdoblju "cvata hrvatskog izdavaštva kakav se ne pamti". Knjiga je značajan i veliki doprinos hrvatskoj kulturi koja ima anglofilski trend, to je ozbiljna znanstvena studija koja je strogo određena metodološki i vjerojatno nije lako čitljiva nestručnjacima, kazala je.
Teatrologinja Sanja Nikčević je istaknula da su ogroman trud i znanstvena utemeljenost autorice omogućili knjigu koja će dugo biti dragocjen izvor podataka. Pored znanstvene kompetencije Peričić ima razvijen svoj estetski sustav, vlastiti književni rad, objavljuje novinarske radove i potiče kreativan rad studenta, kazala je Nikčević.
Helena Peričić diplomirala je komparativnu književnost i anglistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu (1985.), a doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zadru, gdje trenutačno radi kao docent na Odsjeku za kroatistiku.
Predaje svjetsku književnost, teoriju književnosti i komparativnu književnost starog vijeka. Objavljuje znanstvene, stručne i literarne radove.
(Hina)xiluc yaz