Predstavljena knjiga o Karađorđevićevskom teroru u Hrvatskoj

HRVATSKI institut za povijest predstavio je danas opsežno djelo ´Politički teror u Hrvatskoj od 1918. do 1935.´, Bosiljke Janjatović, koja na osnovi povijesne građe obrađuje velikosrpsku represiju nad Hrvatima u vrijeme vladavine regenta, a zatim i kralja Aleksandra Karađorđevića.

Milan Kruhek, zamjenik ravnatelj Instituta, knjigu Bosiljke Janjatović uvodno je ocijenio zrelim djelom, velikim doprinosom hrvatskoj historiografiji i važnim za razumijevanje mnogih događaja u našoj današnjici.

Knjiga ´Politički teror u Hrvatskoj 1918.-1935.´ (358 str.) podijeljena je u četiri poglavlja - Položaj Hrvatske u Kraljevstvu; Represije prema hrvatskim seljacima; Progoni hrvatske političke oporbe, te Hrvatska 1928.-1934. - vrijeme organiziranih političkih ubojstava.

Govoreći o knjizi Bosiljke Janjatović, Mira Kolar je istaknula da je na čelu otvorenoga ili prikrivenog terora bio Aleksandar Karađorđević, a Hrvati i Hrvatska bili su na najjačem udaru. Politički teror, kako je dodala, provođen je svakodnevno prema svim staležima hrvatskoga društva i protiv svake oporbene djelatnosti u svrhu jačanja velikosrpskoga centralizma.

Istaknuvši da je autorica nastojala što objektivnije prikazati teror, koji ubojstvom Aleksandra Karađorđevića nije bio ublažen, već je dobio druge forme, Mira Kolar je primijetila da ta knjiga nije cjelokupna sinteza terora, ali se tomu približava. Dodale je kako je u knjizi izostala obrada odnosa vlasti prema Svetozaru Pribičeviću te kako smatra njezinom nekompletnošću što autorica radije događaje vrednuje s klasnoga nego s nacionalnog stajališta.

Hrvoje Matković je, govoreći o knjizi, napomenuo da je autorica znanstveno valorizirala represivne metode, kojima se služila vlast na čelu s kraljem. Po njegovim riječima, tekst je utemeljen na izvornoj građi te, osim što se autorica predstavila kao vrsna poznavateljica te građe, dala je svojim najnovijim djelom i vrijedan doprinos hrvatskoj historiografiji.

Iako tematika autoričine knjige nije bila nepoznata javnosti, budući da je zabilježena u djelima i drugih autora, među kojima i u knjizi R. Horvata ´Hrvatska na mučilištu´, Matković je ustvrdio da je Bosiljka Janjatović, istražujući opsežnu građu, rasvijetlila i nepoznate okolnosti terora, pozadinu represije i identificirala aktere terora.

Knjigu ´Politički teror u Hrvatskoj 1918.-1935.´ povjesničarke Bosiljke Janjatović (1936.) zajednički su objavili Hrvatski institut za povijest i Dom i svijet.