Današnji je događaj ocijenio jednim od najvećih hrvatskih kulturnih događaja u ovoj godini, istaknuvši da će Evangelijar biti najveći europski i svjetski veleposlanik Splita i Hrvatske, jer će uz pomoć reprinta stići na svjetska sveučilišta, gdje će ga se moći proučavati.
Akademik Katičić podsjetio je na legendu po kojoj je Evangelijar pronađen na Dujmovim prsima u sarkofagu kad su ovozemni Dujmovi ostaci preneseni iz Salone u Split.
To manje sliči na bajku, naglasio je Katičić, ako se zna da su pronađeni i neki dokazi koji upućuju na to da je Evangelijar nastao upravo u Saloni i da je bio zavjetna knjiga, a ne knjiga pisana za liturgiju.
Ipak, još nije utvrđeno točno vrijeme i mjesto njegova nastanka kao ni to kada je stigao u splitsku crkvu. Prema jednima, nastao je već u petom, a prema drugima u 6. ili 7. stoljeću u sjevernoj Italiji.
Nedvojbeno je, međutim, kako je istaknuo Katičić, da je Splitski evangelijar najstarija i najsvetija knjiga u Hrvata.
Po njegovim riječima naziv Evangelijar, zbog njegova bogatijeg sadržaja, puno je prikladniji od Evanđelistara, koji bi sadržavao samo evanđelja.
Marinko Vidović govorio je o nazivu, podrijetlu i biblijskom tekstu Splitskog evangelijara.
"Evangelijar je izvorno sadržavao 42 ili 43 mala sveska od osam listova, a do danas ih je sačuvano 39 cjelovitih i dijelovi nekih oštećenih svezaka. Tekst Evangelijara je mješovit, ali njegov je predložak gotovo sigurno već kolacionirani Vulgatin tekst s brojnim starolatinskim čitanjima", rekao je Vidović istaknuvši kako je uvjeren da će Splitski evangelijar pridonijeti boljem razumijevanju izvornog Vulgatinog teksta.
"Vrijednost pretiska Evangelijara je u tome što sada svatko zainteresiran, bez ikakvih ograničavanja, koje nužno zahtijeva rukovanje vrijednim knjigama, može proučavati Evangelijar. Time će biti omogućeno ispitivanje te prve knjige u Hrvata, a nadamo se već iduće godine i novim studijama o tom velikom djelu", istaknuo je akademik Nenad Cambi.
Reprint Splitskoga evangelijara, u izdanju splitsko-makarske nadbiskupije i Književnog kruga u Splitu, izrađen je prema izvorniku koji se od 13. stoljeća, kada se prestao koristiti u liturgiji te za prisegu vladara i biskupa, čuva u riznici splitske prvostolnice.
Tiskan je u 1200 primjeraka, od čega je stotinu uvezeno u kožu.
Predstavljanje reprinta pjesmom je uveličao Zbor bogoslova iz Splita pod ravnanjem maestra don Šime Marovića, koji je sam otpjevao liturgijski dio, koji se, prema zapisima na marginama Evangelijara, pjevao za blagdan sv. Dujma.
Projekt istraživanja Splitskog evangelijara njegovim izlaskom iz tiska nije gotov, već se nastavlja povijesnim, paleografskim i biblijskim istraživanjima.
Studije o tom djelu radit će akademik Radoslav Katičić, Marinko Vidović i povjesničarka Mirjana Matijević Sokol, a bit će objavljene u zborniku koji će biti posvećen toj našoj najstarijoj knjizi. Evangelijar će tako i kroz studije ostati vjernim svjedočanstvom hrvatske kulture i opstojnosti.
Predstavljanju su bili nazočni splitski, solinski i kaštelanski gradonačelnici, župan splitsko-dalmatinski Kruno Peronja, nadbiskup u miru Ante Jurić te brojni uglednici iz kulturnog i javnog života Splita i Županije.