PROTEKLIH dana u hrvatskim se medijima mogu pročitati vijesti koje bi mogle zbuniti čitatelje koji su pažljivo pratili sve u vezi s pandemijom koronavirusa.
Primjerice, hrvatski pomorci s kruzera Carnival Magic, koji je jutros doplovio u Dubrovnik, neće ići u samoizolaciju, već se idućih 14 dana trebaju pridržavati uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, izjavio je u srijedu ravnatelj županijskog Zavoda za javno zdravstvo Mato Lakić. S druge strane radnici Đure Đakovića koji su stigli iz Švedske su u 14-dnevnoj karanteni.
>> Hrvatski pomorci koji su uplovili u Dubrovnik neće ići u samoizolaciju
Zbunjujući je i intervju sa zamjenicom ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Ivanom Pavić Šimetin u Dnevniku HRT-a u povodu objave uputa HZJZ-a za sprječavanje epidemije koronavirusa za vrtiće i razrednu nastavu. Škole se 25. svibnja otvaraju za sve učenike od 1. do 4. razreda osnovne škole, a učenici se mogu i naknadno uključiti.
Jesu li kronični bolesnici odjednom postali otporni na koronavirus?
U intervjuu Pavić Šimetin tvrdi da se kronični bolesnici odjednom ne trebaju brinuti o koronavirusu.
"Nema opasnosti ni za te zaposlenike, ali na ravnateljima je da takve djelatnike stave na poslove gdje ne moraju biti u kontaktu s većim brojem osoba, a u krajnjoj liniji može se koristiti i maska", rekla je zamjenica ravnatelja HZJZ-a, institucije koja je kao dio Stožera civilne zaštite RH uvjeravala hrvatsku javnost da mora držati razmak, nositi maske i stalno prati ruke kako bi od zaraze koronavirusom, među ostalima, zaštitila ljude koji su kronični bolesnici, pretili, imaju dijabetes i slično. Sada odjednom “nema opasnosti” kada nekako treba otvoriti škole.
>> Zamjenica šefa HZJZ-a poziva u školu: Nema opasnosti ni za kronične bolesnike
Također, prije je samoizolacija bila obavezna, one koji su je kršili nazivalo se bioteroristima, a sada dolaze mornari s kruzera i ne moraju u samoizolaciju. Naime, inzistiranje na samoizolaciji onemogućilo bi pokušaj spašavanja turističke sezone koji se već zahuktao. Hrvatska je već prešutno otvorila svoje granice za turiste ne obraćajući previše pažnju na stav struke.
Ponižavanje struke
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak se u tom procesu podčinjavanja struke politici još jednom javno osramotio, ovaj put tvrdeći da granice za turiste nisu otvorene, dok je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao da jesu. I bile su jer odluke donosi politika, a ne struka.
>> Mogu li strani turisti u Hrvatsku s rezervacijom? Božinović kaže da, Capak kaže ne
Dovoljno je prisjetiti se da su pred samo proglašenje lockdowna u Hrvatskoj održani unutarstranački izbori u HDZ-u, konkretno za novog predsjednika, zamjenika i predsjedništvo stranke. Dok su Andrej Plenković i Miro Kovač debatirali na RTL-u kao kandidati za predsjednika HDZ-a, susjedna Italija već je bila u potpunoj karanteni, a u Hrvatskoj su se već dva tjedna bilježili prvi slučajevi koronavirusa.
Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske nadopunio je 15. ožujka 2020. godine pojačani paket mjera za smanjenje unosa bolesti u populaciju i jačanje nadzora nad širenjem koronavirusa.
Sve je počelo ugađanjem HDZ-ovim potrebama da održi unutarstranačke izbore
Tim je novim mjerama, koje su objavljene na stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova, odlučeno da će svi strani državljani koji u RH dolaze iz Kine (provincija Hubei), Italije, Irana, Njemačke (okrug Heinsberg u pokrajini Nordhrhein-Westfalen) i Južne Koreje (grad Daegu i provincija Cheongdo) biti smješteni u obaveznu 14-dnevnu karantenu. Hrvatski državljani koji dolaze iz tih zemalja, odnosno područja, dobit će rješenja o 14-dnevnoj samoizolaciji.
Nadalje, navedeno je i više od 50 država svijeta iz kojih dolazak u Hrvatsku za sve, dakle i strane i hrvatske državljane, podrazumijeva i odlazak u obaveznu samoizolaciju od 14 dana.
To je bilo isti dan kada su konačno održani izbori u HDZ-u. Plenković i cijeli njegov tim su trijumfalno pobijedili, a samo tri dana kasnije, 18. ožujka, najavljeno je zatvaranje hrvatskog društva kako bi se usporilo širenje koronavirusa.
Drugim riječima, struka i stručnjaci se od početka pandemije prilagođavaju zahtjevima politike, i to politike koja je u interesu vladajućeg HDZ-a i Andreja Plenkovića. Stranački izbori su proglašeni epidemiološki neprijepornim događajem. To ne čudi jer je većina stručnjaka na čelne pozicije u javno-zdravstvenim institucijama došla zahvaljujući milosti HDZ-a, a stranci su se odužili članstvom ili javnom podrškom na izborima.
Dva politička cilja HDZ-a: 1. spasiti turističku sezonu 2. za pobjedu na parlamentarnim izborima
Iz ponašanja Stožera čak se može jasno iščitati kojim se ciljevima HDZ-a prilagođavaju najnovije preporuke zdravstvenih stručnjaka, odnosno HZJZ-a: 1. parlamentarni izbori i 2. spašavanje turističke sezone po svaku cijenu. Drugo je, naravno, direktno povezano s prvim jer HDZ mora izgledati kao da spašava sezonu ako želi opet na vlast.
Sve to rezultiralo je nizom kontradiktornih, proizvoljnih i spornih poteza Stožera i HZJZ-a, koji proteklih dana kao na traci izbacuje upute za ponašanje u skoro svakoj sferi društva i sektoru gospodarstva, a te mjere izgledaju sve besmislenije.
Kaos oko otvaranja škola
To se naročito vidi kada je riječ o preporukama za škole i fakultete. Učenici od prvog do četvrtog razreda bi trebali ići u školu iako su oni najmanje zreli da mogu odgovorno slijediti epidemiološke upute i držati razmak, dok se studentima preporučuje nastavak učenja od kuće.
HZJZ je izdao preporuke za nastavu na visokim učilištima u kojima poziva da se proces učenja nastavi na daljinu, da sveučilište studentima ustupi potrebnu tehniku, udžbenike i nastavna sredstva ako ih nemaju te da se nastava u ustanovi organizira uz mjere socijalnog distanciranja.
>> Objavljene nove upute za škole i vrtiće
>> Učenici viših razreda i srednjoškolci ne vraćaju se u klupe. Lovrić oprao Divjak
Neophodno je organizirati da svaka skupina boravi u jednoj odgovarajućoj prostoriji, da se stolovi/mjesta za rad razmiču tako da studenti provode vježbu ili slično na međusobnoj udaljenosti od 1,5 metara, a ako studenti mijenjaju stol, odnosno mjesto za rad, ono se između dva korištenja mora prebrisati dezinficijensima te svaki student mora dezinficirati ruke prije pristupa stolu/mjestu za rad.
Previše neodgovorenih pitanja
Nadalje, prema uputama HZJZ-a, u vrtićkoj grupi ili razredu može biti 15 do 20 djece, ali i više. Podsjetimo, dosad je bilo dozvoljeno maksimalno devetero djece. Što znači to da u grupama ili razredima može biti više od 20 djece i vrijedi li to samo ako je prostorija dovoljno velika da omogući poštovanje razmaka?
Prema novim uputama HZJZ-a, ako je više od 20 učenika u razrednom odjelu, ravnatelj organizira rad u većoj prostoriji ili dijeli razredni odjel u dvije grupe i pritom se savjetuje s lokalnim stožerom civilne zaštite. Tko onda snosi odgovornost za tu odluku, lokalni stožer ili ravnatelj? Hoće li se voditi istim kriterijima u odlučivanju o tome što je prihvatljivo?
Pitanja se odnose i na najviši nivo vlasti, a to su vlada i famozni Stožer. Jesmo li prešli na švedski model a da nam to nisu javili?
>> Vjerujete li i dalje Stožeru?
Tu je i različito tretiranje Katoličke crkve u odnosu na ostale aktere u društvu, od poduzetnika do kulturnjaka. Kada je bila riječ o odluci da se dozvoli održavanje misa, epidemiolozi su odjednom bili manje strogi i zabrinuti, kao i kada je Stožer donio odluku o privremenoj zabrani rada nedjeljom.
Također, zanimljivo je i da će nogometne utakmice početi bez navijača. Capak je to komentirao prije tjedan dana sljedećim riječima: "Fizička distanca ključna je mjera u ovoj borbi koju vodimo i time na najbolji način zaustavljamo širenje. Zbog toga još ne možemo donijeti mjeru da gledatelji mogu prisustvovati utakmicama. Idemo korak po korak, jer ispunjene tribine na nogometnim utakmicama po nama su pri samom vrhu rizika u ovom trenutku".
> Capak: Kad bi igrač dobio koronu, iz lige bi izletio cijeli klub
Dr. Natko Beck: Teško je objasniti zašto su crkve otvorene prije škola
Za komentar prijepora oko mjera, odnosno preporuka HZJZ-a, obratili smo se dr. Natku Becku. On ističe da postoji mimoilaženje politike i struke u nekim pitanjima.
“Teško je bilo objasniti zašto se Crkva može otvoriti prije škole”, podsjeća dr. Beck. Napominje da smo sada u smirenijoj fazi virusa i da će ljudi testirati popuštanje mjera do krajnjih granica. “Ljudima daš prst, oni bi cijelu ruku. To je očekivano ljudsko ponašanje”, napominje Beck.
Pitali smo ga da komentira odluku da se mornarima s kruzera ne odredi mjera samoizolacije.
“Samoizolacija se može promatrati na dva načina. Kada gledam sa ziheraške strane, samoizolacija se određuje za ljude koji su bili u kontaktu s nekim zaraženim ili dolaze iz područja u kojima je velika zaraza. Takvi ljudi se moraju pridržavati određenih pravila, ne mogu šetati okolo kako hoće. Samoizolacija je uvijek potrebna mjera, pitanje je kad se primjenjuje. S druge strane, virus je sada očito u fazi slabljenja u našoj široj regiji u Europi te se možemo nadati da popuštanjem mjera neće doći do novog izboja virusa, odnosno skoka zaraze. Sad je važno gasiti žarišta virusa kada se pojave te se treba više ulagati u testiranje i praćenje kontakata nego na hardcore mjere koje su prethodno bile na snazi i bile su opravdane”, kaže Beck.
Faza popuštanja mjera zasad bez epidemioloških posljedica
Sada testiramo ponašanje virusa, ističe Beck, koji konstatira da je popuštanje mjera očito. On hrvatski pristup zarazi sada naziva “so far, so good”, odnosno da sve dok ide dobro, onda se držimo istoga, a kada se nešto zakomplicira, onda hitno reagiramo. “Epidemiolozi donose odluke kao u meteorologiji. Bili smo dosta rigorozni u početku, a sada smo olabavili, no negativnih posljedica u medicinskom smislu nema”, kaže Beck.
Podsjećamo ga da smo prije oko mjesec dana analizirali kakve će epidemiološke mjere biti potrebne za otvaranje kafića i kina te da je on tada naglasio da je kod kina naročiti izazov ventilacija.
>> Evo kakve nas promjene očekuju u kafićima, restoranima, kinima...
Kada se, pak, pogledaju preporuke HZJZ-a za otvaranje kina, mogu se naći banalna uputstva poput: “Pri kašljanju i kihanju treba okrenuti lice od drugih osoba.” Ventilacija se uopće ne spominje, no inzistira se na razmaku od 1,5 metara između ljudi u publici.
>> Danas se otvaraju kina i kazališta, evo kako će se morati sjediti
“Suočavamo se s nečim što je novo te je ono što nismo znali prije dva mjeseca bilo veće nego danas. Imamo sve manje zaraženih, dobru epidemiološku sliku, pa smo rekli da ćemo probati. Može nam se dogoditi i incident da se u jednom kinu zarazi stotinjak ljudi, da dobijemo žarište pa će javnost prigovarati zašto se uopće otvaralo”, kaže Beck.
“Netko mora donijeti političku odluku koja propisuje nova pravila”, ističe Beck.
Slijedi li drugi val pandemije?
Kada je riječ o mogućem drugom valu, Beck predviđa da će odnos prema njemu biti drugačiji nego prema prvoj karanteni.
“Koliko će biti jak strah od smrti među ljudima, toliko će se oni pridržavati mjera”, smatra ovaj liječnik, koji upozorava da sada sve veći prostor u javnosti dobivaju oni koji poriču postojanje pandemije i šire teorije zavjere. Na to će utjecati i sve teže ekonomske posljedice pandemije, dodaje Beck.
Stoga je pitanje koliko će građani ubuduće, primjerice, ako dođe do drugog vala pandemije, poštovati mjere vlasti i hoće li novi lockdown uopće biti moguć.
Poplava mjera
HZJZ je institucija zadužena za osmišljavanje mjera protiv širenja koronavirusa, te ovih dana štanca upute. Preporuke za učeničke domove, preporuke za frizerske salone, preporuke za kina, prepouke za kafiće, preporuke za škole itd., živimo u poplavi preporuka koje više nitko ne uspijeva pratiti. Vladino trofazno otvaranje postalo je stihijsko, a suprotstavljene upute i tumačenja na prestaju.
Najnovija je vijest da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je na svojim stranicama odgovore na često postavljena pitanja u vezi s povratkom učenika razredne nastave u škole 21. svibnja. Odgovorili su na pitanja poput toga zašto se u škole vraćaju samo učenici od 1. do 4. razreda te je li povratak u škole obavezan za sve učenike razredne nastave, a sigurno je da će ti odgovori izazvati dodatna pitanja.
Nakon niza sastanaka sa službenim predstavnicima ugostiteljske i industrije događanja (event industrija) postignut je dogovor da će Hrvatski zavod za javno zdravstvo izraditi preporuke s odgovarajućim epidemiološkim okvirom za održavanje privatnih i poslovnih catering okupljanja, uključujući i vjenčanja, proslave i domjenke, s ciljem da se omogući organizacija rada tih djelatnosti počevši od 27. svibnja 2020.
U slučaju kad predstavnici ove industrije sudjeluju u organizaciji kulturnih događanja npr. koncerata i festivala, preporuke će se, kao i do sada, usklađivati s Ministarstvom kulture i strukovnim udrugama. Tijekom sljedećeg tjedna HZJZ će objaviti preporuke koje će detaljno opisati epidemiološki okvir za obavljanje rada u tim djelatnostima.
Poplava preporuka se nastavlja, bez ikakvih jasnih kriterija ili reda, što još više dovodi u pitanje njihov smisao.
Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.