Rupel je rekao da je rasprava na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a o zaključcima za Hrvatsku bila burna i da su zaključci rezultat kompromisa.
Nekoliko ministara je reklo da je Hrvatskoj potrebno više vremena za ispunjenje uvjeta, koji je Unija postavila za otvaranje pristupnih pregovora, te da je srpanj prerani rok, da je potrebno držati se ocjene haške tužiteljice Carle del Ponte, koja je rekla da trebaju proći tri do četiri mjeseca kako bi se vidjelo da li Akcijski plan hrvatske Vlade za rješavanje slučaja odbjeglog generala Ante Gotovine daje konkretne rezultate.
Rupel je izrazio iznenađenje stajalištem povjerenika za proširenje Ollija Rehna, koji je punu suradnju s Haškim sudom izjednačio s uhićenjem generala Gotovine.
Unatoč tome, Rupel je rekao da rasprava o Hrvatskoj nije bila negativna. "Bila je pozitivna, mislim da mogu reći da je većina podržala Hrvatsku", rekao je Rupel. Slovenski ministar je dodao da su za što skorije otvaranje pregovora s Hrvatskom, osim Slovenije, bili Mađarska, Austrija, Slovačka, Grčka i još neke zemlje, koje nije imenovao.
Osvrćući se na pitanje definicije pune suradnje s Haškim sudom, Rupel je rekao kako mu se čini "da u nekim zemljama vlada uvjerenje da puna suradnja znači uhićenje Gotovine. Ne vjerujem da u Hrvatskoj postoji netko, neki politički krug, koji bi želio skrivati Gotovinu i žrtvovati europsku budućnost Hrvatske".
Upitan može li se kompromisni tekst zaključaka shvatiti kao poziv Hrvatskoj da požuri s ispunjenjem uvjeta za početak pregovora, Rupel je odbio spekulirati. "Riječ je o zastoju, koji treba prevladati, i u čemu Slovenija želi pomoći", rekao je.