Gotovo 3.4 milijarde dolara (286.4 milijarde rubalja) povučeno je u prva dva tjedna kolovoza, povrh 7.3 milijarde dolara povučenih u srpnju i više od 4.5 milijardi dolara u lipnju, pokazuju podaci ruske središnje banke.
Novac iz banaka odlazi rekordnom brzinom zbog sve intenzivnijih ukrajinskih napada dronovima i rastućeg straha da bi Kremlj mogao početi oduzimati depozite kako bi financirao rat, piše američki list Washington Post.
Dužnosnik Sberbanka: Možda proradi svakodnevna mudrost ljudi
"Ukupna povlačenja ove godine mogla bi gotovo udvostručiti iznos povučen tijekom prve godine ruske potpune invazije na Ukrajinu", rekao je Taras Skvorcov, visoki dužnosnik Sberbanka, najveće ruske banke.
Povlačenja uzrokuju probleme s likvidnošću, tvrde Skvorcov i bivši visoki ruski dužnosnik zadužen za financije, dodatno opterećujući financijski sektor koji je već pod pritiskom zbog sve većeg broja nenaplativih kredita nakon kreditnog buma potaknutog vladinim zahtjevima za povećanjem vojne proizvodnje.
"Dronovi lete. Stvari gore. Nervoza je sve veća. I možda proradi svakodnevna mudrost ljudi koji shvaćaju da trebaju imati gotovinu ispod madraca, a ne negdje u bankama odakle im možda nikada neće biti vraćena", rekao je bivši financijski dužnosnik, koji je, poput većine ostalih sugovornika, govorio pod uvjetom anonimnosti kako bi mogao razgovarati o osjetljivim pitanjima.
Bivša savjetnica središnje banke: Ne isključujem uvođenje ograničenja
Aleksandra Prokopenko, bivša savjetnica ruske središnje banke, ustvrdila je da povlačenja odražavaju sve dublji strah među ruskim stanovništvom.
"To znači da ljudi nemaju povjerenja ni u ruski bankarski sustav ni u ruski financijski sustav. Sve je to posljedica straha da će vlada nešto učiniti s bankarskim sustavom, da bi mogla nacionalizirati depozite", kazala je.
Napomenula je da smatra kako je takva nacionalizacija malo vjerojatna, ali je dodala: "Ne bih isključila mogućnost da vlasti uvedu ograničenja na povlačenje novca".
Velike tvrtke pokušavaju premjestiti novac
Ukupan iznos novca povučen iz sustava ove godine već premašuje 24.7 milijardi dolara (2 bilijuna rubalja), koliko je povučeno tijekom prve godine nakon invazije u veljači 2022. godine.
U prva dva tjedna invazije iz sustava je povučeno 23 milijarde dolara, a činilo se da su banke ugrožene jer su štediše i tvrtke čekale u redovima kako bi ispraznile svoje račune. Vlada je zaustavila odljev uvođenjem strogih kontrola kapitala i snažnim povećanjem kamatnih stopa.
Sada i velike tvrtke pokušavaju premjestiti novac izvan dosega ruskih regulatora zbog sve većeg straha od mogućeg oduzimanja imovine. Ukupno je više od 9.4 milijarde dolara prebačeno iz Rusije u drugom tromjesečju 2026. godine, prema podacima središnje banke.
"Svaki mjesec bilježimo veliki odljev. Ako se trend nastavi, stvari se neće poboljšati", naveo je Skvorcov za RBK Radio, rusku radiopostaju. Povlačenja su već potkopala napore ruske vlade da izdavanjem državnih obveznica prikupi novac za financiranje rata.
Ministarstvo financija prošlog je mjeseca bilo prisiljeno otkazati planirana izdanja obveznica, iako je sve ovisnije o njima kao načinu popunjavanja golemog proračunskog manjka dok vojna potrošnja nastavlja rasti, a gospodarstvo stagnira.
Smijenjen glavni ekonomist ruske državne banke
Skvorcov je za RBK Radio poručio da problemi banaka s likvidnošću znače da mnoge od njih nemaju dovoljno novca za kupnju državnih obveznica.
"Ako postoji zlokoban znak prekomjernog imperijalnog širenja, onda je ovo očito jedan od njih", rekao je Craig Kennedy, bivši potpredsjednik za investicijsko bankarstvo u Bank of America Merrill Lynch, a danas znanstvenik pri Davisovu centru za ruske i euroazijske studije na Sveučilištu Harvard.
"Velike sile ne doživljavaju uzastopne neuspjehe u izdavanju državnih obveznica usred rata", nastavio je Kennedy.
Koliko je pritisak na ruske financije postao osjetljiv za Kremlj, pokazuje i činjenica da je Andrej Klepač, glavni ekonomist VEB-a, jedne od najvećih ruskih državnih banaka, ovog vikenda smijenjen nakon što je rekao da Rusija ne može pobijediti u ratu iscrpljivanja protiv Ukrajine dok Kijev ima potporu Zapada.
"Nećemo pobijediti u ovom ratu iscrpljivanja. U zabludi smo ako mislimo da će se sve u Ukrajini urušiti. Nije se urušilo i neće se urušiti. U međuvremenu, naši troškovi rastu", upozorio je Klepač u prezentaciji koju je održao u svibnju, a koja je prošlog tjedna dospjela u medije.
Kriza s gorivom
Otkako je Ukrajina ovog proljeća počela širiti kampanju napada dronovima na ruska naftna postrojenja, uništivši više od 30 posto rafinerijskih kapaciteta zemlje i izazvavši najtežu krizu s gorivom od raspada Sovjetskog Saveza, nervoza je dodatno porasla.
Ruska središnja banka u lipnju je bila prisiljena ograničiti očekivano smanjenje kamatnih stopa zbog straha da bi rast cijena goriva mogao potaknuti inflaciju. Panika se proširila tržištem obveznica, podigavši kamatne stope na 17 posto za državne desetogodišnje obveznice i prisilivši Ministarstvo financija da odgodi nova izdanja.
S obzirom na to da je proračunski deficit od siječnja do srpnja već dosegnuo 6.46 bilijuna rubalja (76.1 milijardu dolara), što je znatno više od 3.8 bilijuna rubalja predviđenih za cijelu godinu, raste strah da bi Kremlj mogao zaplijeniti prihode velikih kompanija kako bi financirao rat.
"Ako vladi treba novac, Putin će jednostavno krenuti u otimačinu imovine. Nije ga briga. I mislim da upravo prema tome idemo", naglasio je suradnik jednog ruskog milijardera.
Zapljene imovine
Vlada je već posegnula za imovinom nekoliko kompanija u vlasništvu ruskih milijardera u sklopu kampanje nacionalizacije u kojoj je samo prošle godine državi oduzeta imovina vrijedna 51.5 milijardi dolara, prema podacima ruskih tužitelja.
Ruska država u lipnju je zaplijenila imovinu vrijednu 7.6 milijardi dolara (550 milijardi rubalja) povezanu s Vadimom Moškovicem, osnivačem Rosagra, jednog od najvećih ruskih poljoprivrednih holdinga, nakon što je milijarder uhićen i optužen za veliku prijevaru.
Bila je to najveća zapljena imovine u Rusiji od početka potpune invazije. Među ostalima koji su ostali bez imovine u korist države jesu Dmitrij Kamenščik, bivši vlasnik moskovske zračne luke Domodedovo, i Konstantin Strukov, koji je kontrolirao jedan od najvećih rudnika zlata u zemlji.
Stagnacija gospodarstva u prvoj polovici godine
Neki ekonomisti tvrde da nastojanje Kremlja da bankarsko kreditiranje usmjeri prema povećanju vojne proizvodnje guši civilno gospodarstvo, osobito zato što visoke kamatne stope i inflacija bankama i kompanijama ostavljaju malo novca za ulaganja u sektore koji nisu povezani s vojskom.
Rusko gospodarstvo stagniralo je u prvoj polovici 2026. godine, a rast bruto domaćeg proizvoda pao je na 0.3 posto, u odnosu na 1.2 posto u prvoj polovici 2025. godine. Zasad je, međutim, rat Trumpove administracije s Iranom ponovno podigao cijene nafte i dao Kremlju djelomičan predah od pritiska na proračun.
Prihodi ruske države od nafte i plina porasli su u srpnju za 60 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, nakon rasta globalnih cijena nafte, ali su i dalje 11 posto niži u razdoblju od siječnja do srpnja nego u istom razdoblju prošle godine.
Pogođeno više od 20 skladišta Wildberriesa
Ukrajinski napadi na ruske rafinerije nafte, kao i na golemu mrežu skladišta Wildberriesa, najveće ruske internetske trgovine, također pogađaju prihode ruskih milijardera. "To ovim ljudima stvara troškove. Moraju posegnuti u džep. Nisu navikli na to da imaju sve te probleme", izjavio je suradnik ruskog milijardera, misleći na najbogatije Ruse.
Ukrajina je pogodila više od 20 skladišta Wildberriesa otkako je 18. srpnja počela napadati objekte te kompanije. Neki ekonomisti procjenjuju da je u napadima uništena roba vrijedna više od šest milijardi dolara te da je infrastrukturi Wildberriesa nanesena šteta veća od tri milijarde dolara.
Jedan moskovski poslovni direktor rekao je: "Svatko tko može pokušava iznijeti novac iz zemlje, ali to je sve teže učiniti".
Prema moskovskom poslovnom direktoru i bivšem financijskom dužnosniku, jedan od ključnih načina za izvlačenje novca iz Rusije, usred sve većih vladinih ograničenja velikih novčanih transfera u inozemstvo, jest otvaranje brokerskih računa u susjednom Kazahstanu, Kirgistanu i Armeniji.
"Odande se taj novac može ulagati diljem svijeta", objasnio je bivši financijski dužnosnik.
Iznenađujući javni istupi
Kako raste zabrinutost zbog sve većeg financijskog troška rata, nekoliko je visokih dužnosnika posljednjih tjedana dalo rijetke javne izjave. German Gref, čelnik Sberbanka, krajem lipnja odstupio je od službene linije rekavši javno da svi žele da rat završi što prije.
Početkom kolovoza i moćni moskovski gradonačelnik Sergej Sobjanin usprotivio se pozivima tvrdolinijaša u parlamentu da se gospodarstvo još više usmjeri prema ratu.
"Ako nema gospodarstva mirnodopskog života, neće biti ni poreza ni prihoda za stanovništvo, politička situacija bit će potpuno drugačija i tada nećemo postići uspjeh ni u ratu. A ubiti život, ubiti civilno gospodarstvo znači ubiti samu zemlju", rekao je Sobjanin za Tass, državnu novinsku agenciju.