Rusija počela s povlačenjem iz Gruzije s "figom u džepu"

RUSIJA je dva dana nakon potpisanog mirovnog sporazuma počela povlačiti svoje vojnike iz teritorija Gruzije, no čini se kako to ne ide baš onako kako su zamislili mirovni posrednici. Naime, još jutros general Anatolij Nogovicin, načelnik glavnog stožera ruske vojske rekao je kako je počelo povlačenje s riječima "Rusija je završila operaciju zaustavljanja gruzijske agresije protiv Južne Osetije". No, prema kraju dana otkriveno je kako ruske tenkove tek zamjenjuju ruski vojni "promatrači".

Povlačenje naprijed

Gotove sve svjetske agencije, kao i vlast u Tbilsiju javljaju kako se ruska vojska ne povlači, nego prodire u dubinu gruzijskog teritorija, s "promatračima". Podsjetimo, prema potpisanom sporazumu ruska vojska trebala bi se vratiti na pozicije gdje je bila prije eskalacije sukoba 7. kolovoza. Ruski predsjednik Dmitrij Medvjedev prvotno je odugovlačio povlačenje, da bi konačno jučer francuskom predsjedniku Nicolasu Sarkozyju obećao kako će to učiniti danas popodne. Prema prvim informacijama s terena čini se kako je to učinio s figom u džepu.

Gruzijsko ministarstvo unutarnjih poslova, danas je demantiralo Ruse kako se povlače te u službenom priopćenju tvrde da se ruske snage i dalje nalaze u gradovima Senakiju, Hašuriju, Zugdidi i Goriju. S druge strane, agencija dpa javlja da je ponovno uspostavljen diplomatski i civilni promet iz gruzijske prijestolnice Tbilisija prema Goriju koji je pod ruskom kontrolom bio od srijede.

Francuzi najglasniji

"Povlačenje" koje to nije, izazvalo je danas bijes zapadne diplomacije, a najglasniji je bio upravo francuski predsjednik Sarkozy. Naime, on je danas zaprijetio službenom Kremlju kako  će sazvati izvanredni sastanak Europskog vijeća koji bi trebao donijeti odluku o posljedicama koje iz toga proizlaze. O detaljima posljedica, Sarkozy nije htio govoriti.

No, osnova problema, zapravo je različito shvaćanje pojma o povlačenju na prvotne pozicije. Prema zapadnim diplomatima, kao i gruzijskom predsjedniku, ruska vojska trebala bi se povući u svoju domovinu, no tako ne misli Medvedev, a ni njegovi generali. Naime, oni su uporni u svom tumačenju kako Rusija ima pravo na vojnu prisutnost u Južnoj Osetiji.

Povijesno pravo na J. Osetiju

Tvrdnju o "povijesnom pravu" Kremlja na Južnu Osetiju, danas je svojoj izjavi nedvosmisleno potvrdio i general Nogovicin, koji je pred novinarima jasno kazao kako "Rusija nije dužna povući se iz Južne Osetije".  Služeći se sličnim rječnikom JNA generala iz početka devedesetih, tako danas govore i Rusi. Naime, oni tvrde kako su oni tamo od samih početaka odnosno 1992. godine sa svojim postrojbama kojima štite stanovnike Južne Osetije, koja se nalazi u sastavu Gruzije. Akcija gruzijske vojske samo je "nahranila" i potvrdila njihovu paranoju.

"Ako netko misli da može ubijati naše građane i proći nekažnjeno, treba znati da mi to nikad nećemo dopustiti", rekao je Medvjedev jutros najavljujući početak poštivanja mirovnog sporazuma odnosno ruskog povlačenja.

Taktičke rakete i nuklearno naoružanje

Podsjetimo kako je Rusija u Južnoj Osetiji postavila nekoliko lansirnih rampi za taktičke rakete SS-21. Kako javlja The New York Times glavni gruzijski grad sada je u dometu. No tu nije kraj budući da su Rusi opremili svoju Baltičku flotu s nuklearnim bojnim glavama i to po prvi puta nakon što je okončan hladni rat.

Zveckanje teškim naoružanjem kao i nuklearnim bojnim glavama zasada ne uznemiruje zapadne zemlje. Angela Merkel prva žena Njemačke tako je jučer jasno i glasno iz Tbilsija poručila kako će "Gruzija biti članica NATO-a", naravno ako izrazi volju za ulazak u Savez. Izjava Merkel posebno je značajna iz dva razloga. Prvi je svakako taj da je riječ o otvorenom pozivu Njemačke jednoj državi da se pridruži NATO-u, a drugi je da je generalni stav službenog Berlina, barem do sada bio protiv toga da u sjeverni vojni savez ulaze zemlje bivše članice SSSR-a.

Njena izjava o Gruziji kao članici NATO-a stigla je manje od dvadeset i četiri sata nakon informacije o nuklearnim bojnim glavama u ruskoj luci - enklavi Kaljingrad, koja se nalazi između Poljske i Litve.


D.M./I.Ć.
Foto: AFP

Pročitajte više