Izvješćem se upozorava i na nedostatak znanstveno-nastavnog kadra te na činjenicu da je broj studenata zadnjih godina porastao za 47, a nastavnika za samo tri posto.
Zastupnički klubovi pohvalili su hrabrost članova Vijeća u ocjeni stanja, ali i upozorili da Vijeće ne bi trebalo čekati tako dugo da bi upozorilo na određene teškoće, poput pokušaja pritisaka na autonomiju Vijeća.
Ocijenivši da Hrvatska malo ulaže u razvoj znanosti i visokog obrazovanja, Ivo Josipović (SDP) upozorio je da se proračunski novac predviđen za rad visokih učilišta ne isplaćuje ili isplaćuje s golemim zakašnjenjem. Duljinu studiranja, koja za sveučilišne studije traje između šest i deset godina, Josipović je ocijenio zabrinjavajućom, a uzrok tako dugu studiranju vidi u nemogućnosti zapošljavanja visoko školovana kadra.
"U praksi studiranje smatramo socijalnom institucijom, jer naše gospodarstvo nije u stanju apsorbirati kadar koji ne završi, pa čak ni onaj koji završi studij", ocijenio je.
Krešimir Ćosić (HDZ) smatra da Izvješće zahtijeva primjeren odgovor mjerodavnih ustanova, a neprimjerenim drži da Sabor o tako važnu pitanju raspravlja tako rijetko.
Miljenko Dorić (HNS) zauzeo se pak za radikalnije korake, poput vanjske ocjene znanstvenih projekata, po uzoru na Italiju.
"Jedan je talijanski ministar zatražio da mu se dostave svi znanstveni projekti, budući da je u Italiji svatko svakom bio recenzent. Sve projekte poslao je na recenziju izvan Italije i preko noći ih je ugasio 70 posto, a ostatak je znanstvenika dobio trostruko više novca nego su očekivali", naveo je Dorić. Ocijenio je da Hrvatska, dok ne pođe tim putem, ne može očekivati dobre rezultate u znanosti i gospodarstvu.
Manjinska zastupnica Zdenka Čuhnil upozorila je pak na nedostatak nastavnog kadra, navodeći da na jednog profesora u SAD-u dolazi 10 studenata, u Europi 12 do 15, a u Hrvatskoj čak 17 do 20.
Sabor zasjedanje nastavlja sutra.
(Hina) xibob yln