U NEDJELJU navečer u svijetu je bilo 1,26 milijuna zaraženih koronavirusom. Do sada je umrlo gotovo 69.000 ljudi, a ozdravilo ih je više od 260 tisuća.
Kina, zemlja u kojoj se opaki virus prvi put pojavio u studenom prošle godine, praktički je izašla iz krize. Dnevno bilježi tek nekoliko desetaka novozaraženih i jednoznamenkasti broj preminulih, što je za zemlju s 1,4 milijarde ljudi gotovo zanemarivo.
Žarište koronavirusa odavno se preselilo u Europu te je poharalo najviše Italiju i Španjolsku, a trenutačno je najveća kriza u Sjedinjenim Državama u kojima je više od 330.000 zaraženih, a umrlo je više od 9400 ljudi. Američki predsjednik Donald Trump je uporno izbjegavao priznati težinu situacije u njegovoj zemlji te je u početku govorio da će se “dogoditi čudo” te da će virus nestati sam od sebe. Kako se virus strelovitom brzinom širio Amerikom, Trump je sve više mijenjao retoriku da bi jučer Amerikancima rekao ono čega su se i bojali.
Americi prijeti katastrofa
“Bit će mrtvih, puno mrtvih. Bližimo se vremenu koje će biti grozno. Možda do danas nikada nismo vidjeli takve brojke. Možda tijekom Prvog ili Drugog svjetskog rata”, rekao je Trump nakon što je karantena uspostavljena u gotovo svim dijelovima SAD-a.
Njegov glavni zdravstveni savjetnik dr. Anthony Fauci rekao je da vrhunac krize u Americi očekuje za dva do tri tjedna ne skrivajući činjenicu da se golemi broj mrtvih nikako neće spriječiti. Tome u prilog išla je i Trumpova izjava od nekoliko dana ranije kad je rekao da će biti dobro ako bude do 100.000 mrtvih.
Jedan od prvih američkih dužnosnika koji je od prvog dana upozoravao na potencijalne razmjere krize oko koronavirusa bio je guverner savezne države New York Andrew Cuomo koji je doslovno preklinjao federalnu vladu da poduzme konkretne korake. Cuomo je govorio da ni njegova, ali ni druge države uopće nisu pripremljene na ono što ih čeka, a Amerikanci su ga već prozvali najboljim čovjekom u krizi kakvu Amerika ne pamti.
Američka krivulja broja zaraženih i preminulih i dalje je u uzlaznoj putanji bez naznaka da bi se u skorije vrijeme mogla izravnati ili krenuti prema dolje. Tek je New York danas zabilježio pad broja mrtvih u odnosu na dan ranije, ali to je premalo da bi se mogli iznositi konkretniji zaključci te se stručnjaci slažu da najgori dani za Ameriku tek dolaze.
U Europi se situacija, čini se, mijenja na bolje. Barem u Španjolskoj i Italiji koje su najteže pogođene koronavirusom. Talijani su danas zabilježili najmanji broj mrtvih u zadnja dva tjedna, a 674 umrlih je najmanji broj u Španjolskoj u zadnjih devet dana. Ako ništa drugo, u tim zemljama se barem stabilizirao broj mrtvih i novozaraženih po danu pa se očekuje da bi se kroz sljedećih nekoliko tjedana mogao smanjiti.
Britanska kraljica se zbog koronavirusa izvanredno obratila građanima
To se ne može reći za Veliku Britaniju koja je prema mišljenju kritičara britanske vlade debelo zakasnila s mjerama restrikcija i karantene. Neil Ferguson, profesor s londonskog Imperial Collegea, rekao je da bi u njegovoj zemlji moglo biti između sedam i 20 tisuća žrtava (trenutačno ih je 4934), a Britancima se večeras tek peti put u svojoj 68-godišnjoj vladavini izvanredno obratila kraljica Elizabeta II. Ona je pokušala smiriti naciju rekavši da je ovo golemi izazov, ali da će iz njega izaći još jači jer je to u duši britanskog naroda.
Prognoze za Veliku Britaniju nisu dobre i postoji realna šansa da ona uskoro prestigne i Španjolsku i Italiju po broju zaraženih i po broju umrlih. U nedjelju je bilo čak 2200 više novozaraženih nego u subotu i krivulja zaraženih u toj zemlji vrlo okomito ide prema gore. Prema procjenama stručnjaka, vrhunac krize u Velikoj Britaniji očekuje se za sedam do deset dana dokad bi broj žrtava mogao biti poražavajuće velik.
I dok je čitava Europa u djelomičnoj ili potpunoj blokadi, jedna zemlja je na potpuno drukčiji način pristupila pandemiji. Švedska nije poslala svoje građane u karantenu, nije zatvorila škole, kafiće i restorane i nije željela narušiti svakodnevni život zbog borbe s koronavirusom. Stručnjaci sa švedskih sveučilišta upozoravaju da zemlja ide prema katastrofi, a pismo vladi potpisalo je 2300 akademika koji traže odlučniju borbu s koronavirusom.
No, premijer Stefan Lofven rekao je da je broj novozaraženih i umrlih u Švedskoj sličan kao i u drugim zemljama koje su u potpunoj karanteni te da ne misli da je strategija pogrešna. Šveđani spadaju među najviše socijalno osviještene građane u Europi koji imaju iznimno puno povjerenja u vladajuće strukture. Vlada im je savjetovala da se ne grupiraju, da paze na higijenu te da izbjegavaju masovna okupljanja, a starijim građanima je poručila da ne izlaze i da izbjegavaju nepotreban kontakt s ljudima.
Iako je broj umrlih porastao, Švedska za sada ima istu ili sličnu krivulju kao ostale zemlje i bit će vrlo zanimljivo na kraju krize vidjeti kako je švedski “eksperiment” prošao u usporedbi s ostalim zemljama.
A kako u cijeloj priči stoji Hrvatska?
Da pokucamo u drvo, kako stvari stoje, Hrvatska je jako dobro reagirala na početku krize i čini se da će sve mjere koje su Hrvate zatvorile u vlastite domove dati rezultata. Trenutačno imamo 1182 zaražene osobe i 15 smrtnih slučajeva. U Hrvatskoj se broj novozaraženih stabilizirao i u zadnja tri dana nije prešao brojku 96, koliko je novozaraženih bilo 1. travnja, što je bio najgori dan u Hrvatskoj. S druge strane, u zadnja tri dana preminulo je šestero ljudi, što je veliki rast. No, valja reći da je riječ o bolesnicima koji su osim koronavirusa imali kronične i teške bolesti i bili su uglavnom stariji od 80 godina.
U Hrvatskoj je puno bolja situacija nego u nekim drugim zemljama sličnog broja stanovnika. U Danskoj (5,8 milijuna stanovnika) ima više od 4300 zaraženih, a umrlo je 179 ljudi. U Norveškoj (5,4 milijuna stanovnika) zaraženih je gotovo 6000, a dosad je umrla 71 osoba. Slovenija, koja je puno manja od Hrvatske, ima 997 zaraženih i 28 umrlih, no slovenski premijer Janez Janša najavio je da bi njegova vlada kroz dva do tri tjedna mogla ukinuti neke restrikcije koje je uvela.
Toplije vrijeme koje polako dolazi pogoduje borbama protiv svih kapljičnih infekcija budući da virusi teže preživljavaju na višim temperaturama. No, to ne znači da će koronavirus potpuno nestati sam od sebe i vjerojatno će trebati još tjedni, a u nekim zemljama i mjeseci da se situacija potpuno stabilizira. Neke zemlje već su započele s testiranjima cjepiva na ljudima i prema nekim prognozama cjepivo bi možda moglo biti spremno za otprilike godinu dana.
Ekonomska kriza gora od one 2008. godine
Osim što je odnio tisuće života i zarazio više od milijun ljudi, koronavirus je zadao nezapamćeni udarac svjetskoj ekonomiji. Gubitke uzrokovane globalnom karantenom teško je uopće i procijeniti, a podatak da će samo američka vlada pomoći gospodarstvu s 2000 milijardi dolara dovoljno govori sam za sebe.
Ova kriza bit će neusporedivo teža od one 2008. i tek ćemo vidjeti kako će se svijet, a samim time i Hrvatska oporaviti od nje. U SAD-u je otkad je proglašena karantena bez posla ostalo više od deset milijuna ljudi, a koronavirus je izbrisao sav rast koji je američka ekonomija bilježila od 2008. godine.
Svjetska avioindustrija izgubit će oko 250 milijardi dolara, što je dvostruko više od najcrnijih prognoza stručnjaka, a cijena nafte je najniža od 2002. godine s tendencijom daljnjeg pada.