Šezdeseta godišnjica bitke u Ardenima

PRIJE 60 godina, 16. prosinca 1944. godine, nacistička je Njemačka pokrenula u belgijskim Ardenima posljednju veliku ofenzivu koja će se pokazati i jednom od najžešćih bitaka u Drugom svjetskom ratu.

Šest mjeseci nakon savezničkog iskrcavanja u Normandiji, dok su se Belgijanci spremali proslaviti svoj prvi Božić u slobodi nakon pet godina, Adolf Hitler se nadao da će velikim napadom preko Belgije ponovno zauzeti stratešku luku Antwerpen i izolirati savezničke snage u Nizozemskoj.

U 5,30 sati ujutro, napad je počeo između Montjoiea, na granici između Njemačke i Blegije i Echternacha u Luksemburgu. Prve američke linije bile su potpuno iznenađene. Za civile je usred zime počeo drugi egzodus.

Tijekom prvih dana ofenzive, oklopne jedinice SS-a prodrle su kroz američku obranu, posebice u regijama Stavelots i Trois-Pont, u sjevernom dijelu Ardena.

Južnije u Bastogneu, 101 zračna američka divizija, koja je došla kamionima iz Reimsa (Francuska), stigla je zaustaviti njemački napad, ali je grad bio potpuno opkoljen.

Američki general George Smith Patton pokrenuo je protunapad 22. prosinca. Tjedan dana nakon početka njemačke ofenzive napokon su se pojavili povoljni vremenski uvjeti za udare savezničkog ratnog zrakoplovstva. Njemačke oklopne postrojbe počele su bilježiti teže gubitke.

Do 17. siječnja Nijemci i Amerikanci su se borili pokušavajući održati vlastite položaje, ali su s vremenom njemačke snage bile gurnute prema granici Luksemburga i Njemačke.

Krvavi okršaji vođeni su do 18. siječnja 1945. godine, što je službeni datum kraja bitke u Ardenima. No, Hitlerove su se postrojbe konačno povukle preko linije s koje su počele ofenzivu tek 31. siječnja

Ova je saveznička pobjeda imala vrlo visoku cijenu - 15.000 mrtvih na američkoj strani i 2.500 poginulih civila.