Simpozij je posvećen dvojici uglednih članova Društva, najstarijemu živućem klasičnom filologu, grecistu Milivoju Sironiću i dugogodišnjem profesoru i ravnatelju Klasične gimnazije u Zagrebu Marijanu Bručiću.
O njihovu doprinosu klasičnoj filologiji u Hrvatskoj govorio je umirovljeni sveučilišni profesor, također klasični filolog Vladimir Vratović. Ravnateljica Klasične gimnazije u Zagrebu Anđelka Dukat govorila je o učenju grčkog i latinskog jezika u toj vodećoj gimnaziji u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću, a Zdravka Martinić-Jertić o Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu.
Osim izlaganja o nastavi latinskog i grčkog jezika u srednjim školama, neki su filolozi govorili o prijevodima nekih djela s latinskog i grčkog, o uporabi moderne tehnologije u nastavi latinskoga jezika, a posebice je predstavljena izdavačka djelatnost kad je riječ o klasičnoj filologiji u nas.
Na skupu je istaknuto da se, osim u Zagrebu, latinski i grčki jezik uče i u gimnazijama u Pazinu, Rijeci, Zadru, Splitu, Sinju, Dubrovniku, Osijeku i Slavonskome Brodu. Većina klasičnih gimnazija vezana je uz pojedine crkvene redove - isusovce, franjevce i biskupijske gimnazije. Prof. Pavao Knezović iz Mostara govorio je o stanju latinskog jezika u BiH, ističući da se klasični jezici uče u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom te u dva katolička školska centra u Sarajevu i Travniku, u kojem je nekada djelovala čuvena Isusovačka gimnazija.
Nakon simpozija održana je izborna godišnja skupština Društva. Sljedeće godine, kako je najavljeno, Hrvatsko društvo klasičnih filologa proslavit će 30. obljetnicu i prirediti simpozij o Antunu Vrančiću (1504.-1573.), hrvatskom biskupu i kardinalu, rodom iz Šibenika, u povodu 500. obljetnice njegova rođenja.
(Hina) ta mć