PONUDA vlade u pregovorima oko Temeljnog kolektivnog ugovora za državne i javne službenike, kako bi regres za ovu godinu narastao na 250 eura za one koji nisu članovi sindikata, a na 300 eura za članove sindikata, izazvala je rat na sindikalnoj sceni.
>> Sindikati protiv sindikata: Ovo je nepravda
Naime, po službenoj definiciji, članovi sindikata su samo oni koji su članovi reprezentativnog sindikata, a oni koji su članovi manjinskih sindikata se uopće ne smatraju članovima sindikata. Po istoj zakonskoj definiciji su reprezentativni sindikati većinski sindikati, odnosno oni koji sudjeluju u pregovorima s vladom za Kolektivni ugovor.
"Morate shvatiti da imamo pravo na veći dodatak"
Četiri manjinska sindikata, i to Sindikat pravosudne policije, Nacionalni sindikat policije, Carinski sindikat Hrvatske i Sindikat policijskih službenika, podnijeli su ovih dana ustavnu tužbu smatrajući diskriminacijom da članovi manjinskih sindikata i nečlanovi sindikata imaju manja prava u odnosu na članove reprezentativnih sindikata, odnosno onih koji sudjeluju u kolektivnom pregovaranju.
Smatraju kako je riječ o nepravdi, odnosno da je podjela na reprezentativne i nereprezentativne sindikate pri čemu ovi prvi imaju veća prava od ovih potonjih izdaja osnovne ideje sindikalizma.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel tvrdi suprotno, odnosno da je podjela pravedna te da nečlanovi reprezentativnih sindikata "moraju shvatiti da članovi sindikata imaju barem minimalno veće pravo na materijalni dodatak". Zašto? Zato što sudjeluju u pregovorima s vladom.
No krenimo redom.
Kako dobiti status reprezentativnog sindikata?
Ozbiljni potresi na sindikalnoj sceni zapravo kreću početkom godine, primjenom novog Zakona o radu koji je omogućio dodatna prava za članove sindikata koji su pregovarali o Kolektivnom ugovoru. Dodatna prava vrijedila bi sve do prestanka važenja trenutnog Kolektivnog ugovora.
Tom odredbom zakona trećini zaposlenika u reprezentativnim sindikatima omogućena su veća materijalna prava, a dvije trećine, među kojima su i manjinski sindikati, ostale su bez tih prava. Vlada se obvezala da će dati dodatna prava članovima reprezentativnih sindikata, i to u dvostrukom iznosu godišnje sindikalne članarine.
Zanimljivo je kako pojedini sindikat postaje reprezentativan. Naime, ako djeluje samo jedan sindikat, tada se on smatra reprezentativnim. Ako djeluje više sindikata, oni se mogu pisanim sporazumom dogovoriti koji je sindikat reprezentativan, a ako se ne mogu dogovoriti, pokreće se postupak pred Povjerenstvom za utvrđivanje reprezentativnosti. To tijelo donosi odluku o reprezentativnosti pojedinog sindikata.
Ministar: Dodatna prava za one koji pregovaraju s vladom
Osnovni uvjet je da sindikat na razini za koju se utvrđuje reprezentativnost ima najmanje dvadeset posto radnika članova od ukupnog broja sindikalno organiziranih radnika zaposlenih na razini na kojoj se utvrđuje reprezentativnost. Status reprezentativnog sindikata jednom utvrđen za pregovaranje o Kolektivnom ugovoru ne može se mijenjati sve dok traje taj kolektvni ugovor niti taj status, tijekom trajanja Kolektivnog ugovora, može dobiti neki drugi sindikat.
U travnju ove godine krenuo je i prvi sastanak pregovaračkih odbora vlade i predstavnika sindikata o sklapanju izmjena i dopuna Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i o sklapanju izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike.
Na tom prvom sastanku aktualni ministar rada Marin Piletić rekao je kako će omogućiti dodatna povoljnija materijalna prava, ali samo za članove reprezentativnih sindikata, odnosno onima s kojima pregovaraju.
"Uništava se ideja sindikalizma"
Manjinski sindikati smatraju kako je tom privilegijom uništena ideja sindikalizma koja podrazumijeva borbu za bolje uvjete rada i plaću za sve radnike, a ne za članove pojedinog sindikata. Najglasniji u kritikama je sindikalist Rino Štorić, koji je na čelu Sindikata zaposlenika državne službe Hrvatske, koji su osnovali članovi Carinskog sindikata Hrvatske, Sindikata Porezne uprave, Sindikata pravosudne policije Hrvatske, Sindikata policijskih službenika te još nekoliko manjih sindikata. On smatra da je vlada donijela zakon po kojem će kupiti sindikate s kojima pregovara.
Prije tri tjedna četiri manjinska sindikata podnijela su ustavnu tužbu jer smatraju diskriminatornim članak Zakona o radu koji članovima reprezentativnih sindikata, koji sudjeluju u kolektivnom pregovaranju, omogućuje ostvarivanje većih materijalnih prava, poput božićnica, regresa i jubilarnih nagrada, nego što ih mogu ostvariti članovi manjinskih sindikata, koji ne mogu sudjelovati u pregovorima, i nečlanovi.
"Ne postoji mogućnost da sada postanemo reprezentativni"
Ta tužba izazvala je reakciju predsjednika Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladena Novosela koji je prije dva tjedna u razgovoru za Hinu istaknuo da članovi sindikata godinama sudjeluju u kolektivnim pregovorima i industrijskim akcijama, plaćaju sindikalnu članarinu, dolaze na prvomajske prosvjede i slično, a sve te benefite koriste i ostali radnici.
"U ovom slučaju nečlanovi ne moraju davati nikakav doprinos, ali onda moraju shvatiti da članovi sindikata imaju barem minimalno veće pravo na materijalni dodatak", istaknuo je Novosel, koji je predstavnicima četiri sindikata koji su podnijeli ustavnu tužbu poručio da bi se mogli udružiti sa Sindikatom državnih i lokalnih službenika i namještenika, koji trenutno nema uvjete za reprezentativnost.
Sindikalist Škorić odgovorio mu je da prema aktualnom zakonu ne postoji mogućnost da njihovi sindikati postanu reprezentativni, osim da se ugase i pređu u reprezentativne sindikate.
Okidač je bila visina regresa
Prije dva tjedna rat među sindikalnim organizacijama se rasplamsao nakon što je, nakon trećeg kruga pregovora oko Temeljnog kolektivnog ugovora, objavljena visina iznosa regresa za 2023. godinu za sve državne službenike i namještenike u državnim službama - članovi sindikata koji pregovaraju s vladom trebali bi dobiti 50 eura više.
"Kako je moguće da Vlada Republike Hrvatske kao jedan jedini poslodavac svih službenika i namještenika u državnim službama započinje nikad viđen i nikad zabilježen, a tako sramotan i ponižavajući, postupak podjele među državnim službenicima dodjelom većeg regresa samo članovima reprezentativnih sindikata? Zar se na temelju takvih vrijednosti cijene državni službenici?" stajalo je u otvorenom pismu koje potpisuju nereprezentativni sindikati državnih službenika, i to policijski, carinski, opći sindikat MUP-a te sindikati pravosudne policije, zaposlenih u vojsci, zaposlenih u poreznoj upravi, zaposlenika državnih službi i kriminalističke policije.
U tom pismu naglasili su kako je zbog izrazito niskih primanja u državnoj službi iznos od 50 eura visok.
Apelirali na premijera da ne dijeli službenike i namještenike
"Državni službenik koji odlazi u zasluženu mirovinu za godinu ili dvije dana mora se ovih dana ispisati iz nereprezentativnog sindikata u kojem je kao član proveo zadnjih 30 i godina i priključiti se reprezentativnom sindikatu samo zbog višeg iznosa regresa, božićnice ili po najavama uskrsnice iako zna da taj predstavnik reprezentativnog sindikata neće, ne zna i ne želi rješavati njegove probleme kao što je to činio predstavnik nereprezentativni sindikat dug niz godina", stoji u tom pismu u kojem se apelira na premijera da ne dođe do dramatične podjele između državnih službenika i namještenika po ministarstvima u Republici Hrvatskoj na temelju neustavne kategorije pripadnosti ili nepripadnosti nekoj sindikalnoj organizaciji.
"Diskriminatorni zakon"
Na koncu, danas su se ispred Markova trga okupili predstavnici nereprezentativnih sindikata državnih službenika i namještenika koji su uoči potpisivanja dodatka Kolektivnom ugovoru upozorili na diskriminaciju kojom se veća materijalna prava omogućuju samo članovima reprezentativnih sindikata.
"Prijedlog za ocjenu ustavnosti spornih izmjena ZOR-a, koje su po našem stanovištu apsolutno diskriminatorne, podnijeli smo u ožujku i očekujemo žurnu reakciju Ustavnog suda", rekao je tom prigodom odvjetnik Ivan Gržić dodajući da su sporne odredbe u suprotnosti s međunarodnim konvencijama, praksom Europskog suda za ljudska prava i Ustavom, koji zabranjuje diskriminaciju radnika zbog članstva u pojedinim sindikatima.