Njihovo tumačenje suprotno je od mišljenja profesorice Mirjane Kasapović koje je nedavno iznijela u jednom hrvatskom tjedniku, te od mišljenja nekih drugih javnih djelatnika i novinara-komentatora.
"Profesorica Kasapović je u pravu kada tvrdi da je u nekim zemljama demokratska tradicija da se mandat za sastavljanje vlade daje stranci koja je pobijedila na izborima, ali radi se o zemljama s čistim parlamentarnim sustavom", kaže Smerdel.
Objašnjava "da Hrvatska nema čisti parlamentarni sustav već da je korigiran elementima racionalnog parlamentarnog sustava".
"Vidljivo je to prema odredbi o raspuštanju parlamenta po kojoj se parlament ne raspušta kada se Vladi izglasa nepovjerenje, ili kada podnese ostavku, kako bi to bilo u čistom parlamentarnom sustavu, već se predviđa mogućnost davanja mandata novom mandataru i formiranje nove vlade u istom sazivu, ako ona osigura potrebnu većinu", objašnjava Smerdel.
Sukladno odredbama o načinu raspuštanja Sabora, koje ne slijede čisti parlamentarni sustav, i prema odredbi za sastavljene Vlade nakon izbora, predsjednik Republike mandat povjerava osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konsultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika, objašnjava Smerdel.
Ne slaže se s mišljenjima da je ta ustavna odredba nejasna i rastezljiva već smatra da je treba primijeniti na način na koji je i napisana, ali i da je predsjednik Republike ne smije zloupotrijebiti.
Svoje stajalište objasnio je na primjeru. Ako bi HDZ pobijedio na izborima, a Ivo Sanader bude uživao povjerenje većine svih zastupnika tada mu predsjednik Mesić, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta i obavljenih konsultacija, mora povjeriti mandat za sastavljanje vlade. Ali ako HDZ bude stranka s najviše mandata, ali bez podrške većine zastupnika za sastavljanje Vlade, tada bi mandat trebala dobiti osoba koja uživa povjerenje svih zastupnika, navodi Smerdel.
Prema Crnićevom mišljenju kada bi se radilo samo o zbrajanju osvojenih zastupničkih mjesta i automatizmu u povjeravanju mandata za sastav Vlade tada Ustav ne bi ni bio potreban.
Crnić upozorava "da se odgovornost predsjednika Republike za sastavljanje nove Vlade, koja se ne svodi samo na matematiku, može isčitati i iz Ustavne odredbe po kojoj se on brine za usklađeno djelovanje i stabilnost državne vlasti".
Smerdel i Crnić slažu se, da su unatoč mogućoj kritici o jasnoći i konzistentnosti određenih Ustavnih odredbi, one o ovlasti predsjednika Republike najpodrobnije propisane jer ih je moguće urediti samo Ustavom.