Sindikalna strana predlaže da radnici koji imaju ugovore s agencijom za zapošljavanje primaju određen iznos naknade dok čekaju na posao.
Što se tiče rada kod kuće, sindikalci traže da takvi radnici ne budu u nepovoljnijem položaju od onih koji rade kod poslodavaca.
Također predlažu vezivanje najniže plaće uz najnižu osnovicu za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje, koja iznosi 1.858 kuna.
Vlada i poslodavci smatraju da bi najniža plaća mogla biti ispod toga iznosa u granama poput tekstilne industrije, gdje su plaće znatno niže od prosjeka.
U dosadašnjim pregovorima socijalni partneri usuglasili su oko rada na određeno i neodređeno vrijeme te instituta radne knjižice.
Vlada je odustala od prijedloga kojim se izjednačavao rad na određeno i neodređeno vrijeme, tako da bi zapošljavanje na određeno vrijeme trebalo ostati iznimkom, a odustala je i od prijedloga o ukidanju radne knjižice.
Sporno je i dalje predloženo smanjivanje otpremnina, skraćivanje otkaznih rokova i povećanje broja zaposlenih kod malog poslodavaca s 10 na 20 osoba.
Socijalni partneri dogovorili su da se prije konačnog usuglašavanja oko otpremnina i otkaznih rokova pripremi Zakon o zaštiti radničkih potraživanja u slučaju stečaja i insolventnosti poslodavaca.
Dogovorili su također da treba izmijeniti niz zakona, poput zakona o stečajnom postupku, ovrsi, parničnom postupku, mirovinskom i zdravstvenom osiguranju, te posredovanju pri zapošljavanju i pravima nezaposlenih.
Ured za socijalno partnerstvo najavio je da će pravni stručnjaci Vlade, sindikata i poslodavaca sutra raspravljati o Ovršnom i Stečajnom zakonu te Zakonu o parničnom postupku.