Na europskim su burzama jutros cijene dionica porasle, drugi dan zaredom, a najviše u bankarskom sektoru, koji se oporavlja nakon niza mjera središnjih banaka za stabilizaciju tog sektora.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9.30 u plusu 0,9 posto, ojačavši drugi dan zaredom.
Jutros je londonski FTSE indeks porastao 1,14 posto, na 7.488 bodova, dok je frankfurtski DAX ojačao 1,29 posto, na 15.126 bodova, a pariški CAC 1,43 posto, na 7.113 bodova.
Stabilizacija bankarskog sektora
Zahvaljujući nizu mjera središnjih banaka za poboljšanje likvidnosti, bankarski se sektor posljednjih dana stabilizira.
Tako su jutros u europskom bankarskom sektoru cijene dionica u prosjeku porasle 1,8 posto, pri čemu je cijena dionice UBS-a porasla 3,5 posto, a Credit Suissea stagnira, nakon jučerašnjeg oštrog pada.
I na azijskim su burzama cijene dionica porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičke regije, bez Japana, bio je oko 9.30 u plusu 0,6 posto.
Pritom su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji, Australiji i Hong Kongu porasle između 0,4 i 1,4 posto. U Japanu se zbog praznika danas ne radi.
Azijske burze prate jučerašnji rast Wall Streeta, gdje je Dow Jones ojačao 1,2 posto, dok je S&P 500 porastao 0,9, a Nasdaq indeks 0,4 posto.
Popustila strahovanja od bankarske krize
Rast tržišta zahvaljuje se stabilizaciji bankarskog sektora zbog čega su popustila strahovanja od bankarske krize, koja su zavladala na tržištu nakon nedavnog kolapsa dvije američke banke - Silicon Valley i Signature - i zbog problema nekoliko drugih banaka, uključujući Credit Suisse.
Švicarske monetarne vlasti uspjele su isposlovati dogovor prema kojemu će UBS kupiti Credit Suisse za 3,2 milijarde dolara, no uz goleme otpise druge po veličini švicarske banke, što je dovelo do velikih gubitaka dioničara i vlasnika obveznica Credit Suissea.
To je jučer izazvalo oštar pad cijene dionice Credit Suissea, ali je umirilo ulagače koji su se plašili prelijevanja problema iz te banke na druge.
Oštro je jučer pala, gotovo 50 posto, i cijena dionice američke First Republic banke, premda je krajem prošloga tjedna nekoliko velikih banaka položilo oko 30 milijardi dolara depozita u tu banku.
No, zbog odluke agencije S&P o smanjenju rejtinga te banke i vijesti da ona i dalje povlači novce iz Fedova izvanrednog programa za podršku likvidnosti, dionica First Republica i dalje je pod pritiskom.
Hoće li Fed povećati kamate?
Ipak, cijene većine ostalih dionica u bankarskom sektoru stabilizirale su se, pa je jučer S&P indeks tog sektora porastao 0,6 posto.
„Premda su cijene dionica nekih banaka i danas pale, čini se da se sektor stabilizira”, kaže Quincy Krosby, strateginja u tvrtki LPL Financial.
Pozitivno na tržište utječu i špekulacije da bi zbog problema u bankarskom sustavu i popuštanja inflacijskih pritisaka američka središnja banka mogla usporiti tempo povećanja kamatnih stopa.
Još nedavno očekivalo se da će Fed na dvodnevnoj sjednici, koja počinje u utorak, povećati kamate za agresivnih 0,50 postotnih bodova, no sada mnogi smatraju da će kamate biti povećane za 0,25 postotnih bodova, a neki da Fed uopće neće podići kamate ovoga mjeseca.