Foto: Sam Masala/YouTube
>> HRVATSKI ZNANSTVENIK OTKRIO "Za najviše godinu dana stiže lijek za rak pluća"
>> Vodeći svjetski mikrobiolog: Lijek za karcinom pluća napreduje dobro
Velik interes javnosti koji je pobudio svojom najavom nije neobičan jer je upravo rak pluća jedan od vodećih uzročnika smrti u svijetu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), rak pluća odnosi najviše života od svih karcinoma. U Hrvatskoj, kao i u svijetu, on je vodeći uzrok obolijevanja od raka kod muškaraca, a treći kod žena. Po smrtnosti je prvi kod muškaraca, a drugi kod žena, nakon raka dojke. U Hrvatskoj je 2008. registrirano 2020 slučajeva raka pluća kod muškaraca i 514 kod žena. Budući da se obično dosta kasno dijagnosticira, stopa izlječenja je vrlo niska.
"Upravo smo završili veliku studiju koja je trajala tri godine. Dosad o tome nisam smio pričati, ali nisam ni htio izlaziti u javnost o stvarima koje nisu bile 100% sigurne. Sada sa sigurnošću mogu reći da za 6 do 12 mjeseci izlazimo u javnost s lijekom protiv najčešćeg oblika karcinoma pluća, a to je karcinom pluća nemalih stanica koji je uzrokovan mutacijama u proteinu EGFR. To je jedna predivna vijest za oboljele od karcinoma pluća, od kojeg u svijetu godišnje umre 1,6 milijuna ljudi", rekao je u razgovoru za HRT Štagljar koji će u petak o svojem radu govoriti na velikoj međunarodnoj konferenciji u Splitu.
Ne smije otkrivati previše, ali...
Nažalost, ali očekivano, Štagljar ni HRT-u niti drugim medijima nije mogao reći ništa podrobnije o svojim rezultatima i mogućem lijeku jer studija još uvijek nije objavljena.
No činjenica da je spomenuo protein EGFR navodi na zaključak da je sa svojim timom ostvario nove proboje u istraživanjima o kojima je govorio u siječnju ove godine, nakon što je časopis Molecular Cell njihovom velikom uspjehu posvetio cijelu naslovnicu.
Naime, EGFR, što je skraćenica za receptor epidermalnog čimbenika rasta, pripada skupini receptora tirozin kinaze (RTK) koji poručuju stanicama da rastu u odgovoru na zbivanja u njihovoj okolini, primjerice pod utjecajem nekog hormona.
A Štagljar je, sa svojim suradnicima, otkrio i u siječnju objavio cijelu kartu od 300-tinjak dotad uglavnom nepoznatih interakcija RTK-ova i PTP-ova koje, ako su poremećene, mogu uzrokovati nekontroliranu diobu stanica i rast tumora.
„Receptori tirozin kinaza (RTK) su proteini na površini ljudskih stanica koji funkcioniraju kao antene koje naše stanice instruiraju kojom se brzinom moraju dijeliti. Sve stanice ljudskog organizma na svojoj površini sintetiziraju 58 različitih RTK receptora“, rekao je početkom godine za Index Štagljar.
„RTK-ovi su izuzetno važne ciljane molekule za antitumorske terapije. Dio RTK koji strši prema van prima signal, a dio koji se nalazi u unutrašnjosti stanice prenosi taj signal putem proteinskih kontakata sa stotinjak drugih proteina u samu jezgru, u kojoj se onda aktiviraju geni uključeni u diobu stanice. U brojnim tumorima dolazi do mutacijskih promjena u proteinima RTK. Njihova hiperaktivnost na površini tumorskih stanica uveliko povećava prijenos signala pa na taj način dolazi do nekontroliranog rasta tumorskih stanica koji kao posljedicu može imati pojavu brojnih zloćudnih tumora kao sto su karcinom dojke, jajnika, pluća, debelog crijeva, želuca i mozga“, pojasnio je Štagljar i dodao kako je posao PTP-ova da zaustave podivljalu kaskadu signala RTK-ova u stanici.
Suzbijanje nekontroliranog dijeljenja tumorskih stanica
Kako smo već pisali, tim sa Sveučilišta u Torontu u svojoj je studiji istražio interakcije između 58 RTK-ova i 144 PTP-ova, gotovo svih koji postoje u stanicama. Rezultati bi trebali omogućiti razvoj niza novih pametnih lijekova koji bi djelovali kao inhibitori mutiranih RTK-ova. Jednostavnijim riječima, oni bi trebali suzbijati nekontroliran, hiperaktivan rad RTK-ova, a time i nekontrolirano dijeljenje tumorskih stanica.
Do ovog važnog otkrića Štagljar i njegovi suradnici došli su zahvaljujući inovativnim metodama tehnologije membranskog dualnog sistema MYTH i MaMTH koje su razvili u vlastitom laboratoriju. Naime, interakcije RTK-ova nije lako istraživati jer su oni ugrađeni u membrane stanice. Tradicionalnim metodama analize te se membrane razgrađuju pa se ponašanje RTK-ova mijenja.
Optimistične najave
Neki stručnjaci iz biomedicinskih područja smatraju da je Štagljarova najava o lijeku koji će doći kroz najviše godinu dana malo previše optimistična.
Činjenica je da je Štagljar još početkom godine za Index objasnio da su za njegova istraživanja interes pokazale brojne farmaceutske kuće, osobito Genentech, Novartis & Bristol Myers Squibb te jedna japanska farmaceutska kompanija koja je htjela ostati anonimna. To bi moglo značiti da se kroz određeno vrijeme možda mogu očekivati lijekovi koji bi se temeljili na istraživanjima tima iz Toronta.
>> LIJEK ZA TUMORE Otkriće hrvatskog znanstvenika jako zanima farmaceutsku industriju
Međutim, treba ipak imati na umu da je put od otkrića nekog mehanizma u kojem nastaju tumori ili se inhibira njihov rast, preko dizajniranja lijeka i istraživanja na životinjama i ljudima do stavljanja u promet u ljekarne, vrlo dug. Takav proces često traje desetak i više godina, a košta više stotina milijuna dolara, nerijetko i milijardu.
Stoga držimo čvrsto stisnute palčeve Štagljaru da se njegova najava ostvari.
Ljubitelj sporta i znanstvenik s najviše stila
Štagljar je rođen u Zagrebu 1966. U Zagrebu je 1990. godine diplomirao molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Školovanje je nastavio u Švicarskoj, gdje je 1994. doktorirao na prestižnom ETH u Zürichu. Ondje je stekao i dva postdoktorata.
>> "Jesam li izdajnik? Podržavam legalizaciju trave, nemam ništa protiv gayeva, ne slušam Thompsona"
Od 2005. živi u Kanadi, gdje je profesor na Odjelu za molekularnu genetiku na Sveučilištu u Torontu. Njegov laboratorij djeluje u sklopu Centra za istraživanje života “Terrence Donnelly” .
Sa svojim kanadskim timom otkrio je i patentirao tehnologiju membranskog dualnog sistema MYTH. Prestižni znanstveni časopis The Scientist 2005. proglasio je MYTH jednom od 10 vrhunskih tehnologija koje će obilježiti sljedećih 10 godina molekularne biologije.
Veliki je ljubitelj sporta, u mladosti je igrao rukomet i bio član mlade rukometne reprezentacije Jugoslavije, a 2015. organizacija Future-ish ga je drugi put zaredom proglasila znanstvenikom s najviše stila na svijetu.