Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
MINISTARSTVO turizma uputilo je u javno savjetovanje prijedlog izmjena Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, prema kojem će se postrožiti uvjeti za privatne iznajmljivače.
Ministarstvo turizma ocijenilo je da je važeći Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti u nekim dijelovima nedorečen odnosno ograničavajući za razvoj ugostiteljstva. Navode i razloge za takvu ocjenu.
"Stari Zakon ne sadrži obvezu iznajmljivača koji su ishodili rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu do 1. rujna 2007. godine sukladno tada važećem Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu, usklađenja uvjeta i kategorije objekata sukladno sada važećem istoimenom Pravilniku; naime, uvjeti i kategorije (standardi) objekta prema ranijem Pravilniku bili su blaži u odnosu na sadašnje, prema kojima je podignut potreban standard odnosno uvjeti za kategorije takvih objekata; ocjenjuje se da su sada ostali iznajmljivači stavljeni u neravnopravni položaj, da se potrošači dovode u zabludu, na štetu njihovih prava na jednaku uslugu u objektima iste oznake kategorije (zvjezdice); također usklađivanje s novim standardima bilo bi od značaja za podizanje kvalitete ugostiteljskih usluga i standarda ugostiteljske usluge", napominju iz Ministarstva.
Promjene za iznajmljivače koji poslužuju hranu u privatnom smještaju
Novost koja će najviše pogoditi iznajmljivače su promjene uvjeta za pripremu i posluživanje hrane u sklopu privatnog smještaja.
"Starim Zakonom propisuje se da iznajmljivač može uz uslugu smještaja pružati svojim gostima uslugu doručka, ali i polupansiona i punog pansiona, što ih čini nelojalnom konkurencijom ugostiteljima i to prvenstveno onima koji posluju u hotelima s manjim smještajnim kapacitetima (malim obiteljskim hotelima). Navedene usluge iznajmljivači pružaju na način i na nivou restoranskih i hotelskih usluga, ali ne moraju ispuniti stroge uvjete vezano uz uređenje i opremu objekta u kojem se usluge pružaju, zaštitu potrošača, osiguranje gostiju od posljedica nesretnog slučaja, zapošljavanje radnika...", napominju u Ministarstvu.
Izmjenama zakona ići će se u izjednačavanje hotelijera i iznajmljivača pa će klasični iznajmljivači ubuduće moći uz smještaj nuditi samo uslugu doručka. Ako žele nuditi ručak i večeru, morat će svoje objekte opremiti za pružanje takvih usluga i osnovati trgovačko društvo ili obrt za ugostiteljstvo.
"Procjenjuje se da usluge polupansiona ili punog pansiona pružaju iznajmljivači koji etažiranjem objekta ishode rješenja o pružanju ugostiteljskih usluga na više članova obitelji, te na taj način u jednoj građevinskom objektu imaju veći kapacitet smještaja, što u naravi može izgledati kao manji hotel, kojeg kao takvog i reklamiraju na tržištu, te takvim iznajmljivačima osnivanje trgovačkog društva ili obrta neće predstavljati veće financijsko opterećenje, a imaju nekoliko mogućnosti odabira daljnjeg načina poslovanja: prvo, da odustanu od pružanja usluge polupansiona ili punog pansiona, drugo, da nastave pružati usluge polupansiona ili punog pansiona osnivanjem trgovačkog društva ili obrta i treće, da svoje prostore daju u zakup pravnoj ili fizičkoj osobi-obrtniku koji bi u tom prostoru uz ishođenje odgovarajućih rješenja za vrstu ugostiteljskog objekta obavljali ugostiteljsku djelatnost kao ugostitelji, u kojima bi se ugostiteljske usluge prehrane mogli koristiti i gosti iznajmljivača", stoji u prijedlogu Zakona.
Promjene u kategorizaciji
Prema novom Zakonu doći će i do promjena u kategorizaciji objekata.
"Ocjenjuje se da izmjene Zakona mogu imati učinak na 20.000 iznajmljivača koji su ishodili rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu do 1. rujna 2007. godine, a još nisu proveli kategorizaciju sukladno važećem pravilniku.
Usklađivanje standarda propisuje se kao mogućnost, a ne obveza za iznajmljivače, jer se iznajmljivačima koji neće htjeti podnijeti zahtjev za usklađivanje omogućuje nastavak pružanja ugostiteljskih usluga bez prava na korištenje oznake za kategorije (zvjezdice).
Predloženim Zakonom iznajmljivačima je ostavljen za usklađenje odnosno za podnošenje urednog zahtjeva za izdavanje rješenja o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga rok od: dvije godine od stupanja na snagu ovoga Zakona, ako su rješenje o odobrenju ishodili do 31. prosinca 2000. godine, tri godine od stupanja na snagu ovoga Zakona, ako su rješenje o odobrenju ishodili u razdoblju od 1. siječnja 2001. godine do 31. prosinca 2004. godine, i četiri godine od stupanja na snagu ovoga Zakona, ako su rješenje o odobrenju ishodili nakon 31. prosinca 2004. godine, s time da oni iznajmljivači koji u navedenim rokovima ne podnesu zahtjev za izdavanje navedenog rješenja, nastavljaju pružati ugostiteljske usluge, ali gube pravo isticati oznaku za kategoriju (zvjezdice) na objektu u kojem pružaju ugostiteljske usluge i u promidžbenim materijalima.
Dakle, propisano usklađivanje nije za navedene iznajmljivače obvezno nego je dano kao mogućnost ukoliko žele i dalje pružati ugostiteljske usluga s pravom isticanja oznake za kategoriju (zvjezdice) na objektu u kojem pružaju ugostiteljske usluge, a ako ne iskoriste tu mogućnost usklađivanja, mogu nastaviti pružati ugostiteljske usluge, ali gube pravo isticati oznaku za kategoriju (zvjezdice) na objektu u kojem pružaju ugostiteljske usluge i u promidžbenim materijalima", stoji u prijedlogu zakona.
Pojačani nadzor i inspekcije
Prema novom Zakonu ugostiteljskom uslugom neće se smatrati smještaj sezonskih i terenskih radnika.
"Odredbe ovog Zakona ne primjenjuju se na osiguravanje smještaja za sezonske i terenske radnike u objektima njihovog poslodavca te se ugostiteljskom djelatnošću neće smatrati organiziranje smještaja za sudionike domaćih ili međunarodnih umjetničkih programa kojeg u vlastitim objektima organiziraju ustanove kulture, udruge i druge organizacije u kulturi", stoji u prijedlogu.
Zakon predviđa oštre mjere za iznajmljivače koji rade na crno i goste koji ne plaćaju boravišnu pristojbu. Ministarstvo je utvrdilo da odredba prema kojoj se boravak više od 15 osoba koje nisu članovi uže obitelji u nekategoriziranim apartmanima i vikendicama smatra pružanjem ugostiteljskih usluga - nije dala očekivane rezultate.
"Starim Zakonom propisuje se da se boravak više od 15 osoba koje nisu članovi uže obitelji u stanovima, apartmanima i kućama za odmor, u turističkim mjestima od 15. lipnja do 15. rujna, smatra pružanjem ugostiteljskih usluga u domaćinstvu. Navedena presumpcija nije dala očekivane rezultate, jer građani, vlasnici navedenih nekretnina, nisu prijavljivali više od 15 osoba, pa niti članova uže obitelji, koji su boravili kod njih, osim možda u nekoliko sporadičnih slučajeva. Neprijavljive svih osoba koje su kod njih boravile bez naplate usluge imalo je za posljedicu i neplaćanje boravišne pristojbe za te osobe. Ocjenjuje se da se nadzor nad prijavom gostiju i naplatom boravišne pristojbe treba osigurati na ostale zakonom propisane načine", upozoravaju iz Ministarstva.
Stoga iz Ministarstva napominju da će se ova odredba ukinuti te da će se praćenje prijave gostiju i naplate boravišnih pristojbi osigurati pojačanim nadzorom.
Što Capelli želi postići?
Na kraju iz Ministarstva navode ciljeve koje žele postići ovim izmjenama zakona:
"Kontinuirano povećanje udjela hotela u ukupnom smještajnom kapacitetu te podizanje kvalitete smještaja u domaćinstvu uz opadanje njihovih udjela u ukupnom smještajnom kapacitetu. usporavanje širenja obiteljskog smještaja (smještaja u domaćinstva), podizanje ukupne razine kvalitete i pretvaranje dijela kapaciteta u domaćinstvu u obiteljske male hotele, pansione i difuzne hotele.
Podizanje kvalitete ugostiteljskih usluga i standarda objekata u kojim se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu, ravnopravan položaj iznajmljivača i ugostitelja na tržištu, veća zaštita potrošača zbog ujednačavanja standarda objekta iznajmljivača, te time i manje prigovora prema iznajmljivačima i zakonodavcu.
Podizanje konkurentnosti Hrvatske kao turističke destinacije iskorakom u kvaliteti ponude svih vrsta smještaja, a ponajviše hotelskom, domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
Omogućavanje vlasnicima nekretnina slobodno nekomercijalno korištenje njihovih nekretnina, rasterećenje zakona od odredbi koji su se pokazale neprimjenjivim u praksi,
Olakšano poslovanje poduzetnika i smanjenje troškova poslovanja vezano uz smještaj sezonskih i terenskih radnika.
Učinkovita primjena prekršajnih odredbi radi preciznijeg izričaja, a sve u cilju jačanja ukupne konkurentnosti hrvatskog turizma. Kroz primjenu načela oportuniteta iz Prekršajnog zakona, olakšati poslovanje gospodarskih subjekata te rasteretiti prekršajne sudove u onim slučajevima kada nadzirana osoba otkloni nepravilnosti tijekom inspekcijskog nadzora ili u određenom roku nakon provedenog nadzora. Ovom mjerom cilj je postizanje poštivanja propisa od strane gospodarskih subjekata kroz otklanjanja utvrđenih nepravilnosti, te istodobno smanjenje procesuiranja u slučajevima u kojima utvrđene povrede nemaju obilježja težih prekršaja", navode u Ministarstvu.