ONI koji puše marihuanu više od jednom mjesečno imaju povećan rizik od srčanih bolesti i srčanog udara, pokazalo je novo istraživanje.
Premda su i ranije studije pokazale povezanost između kanabisa i krvožilnih bolesti, najnovije istraživanje rasvjetljuje cijelu pozadinu tog mehanizma. Dodatno, ono je imalo jako veliki uzorak – stručnjaci su analizirali podatke pola milijuna ispitanika.
Naime, znanstvenici su tijekom provođenja testova na miševima otkrili da psihoaktivna tvar u marihuani - tetrahidrokanabinol (THC) - može uzrokovati upalu endotelnih stanica koje oblažu unutarnju površinu srca, krvnih i limfnih žila, kao i pojavu ateroskleroze (stvrdnjavanje ili zadebljanje arterija).
"To nije bezopasna supstanca"
"Marihuana ima značajan negativan učinak na krvožilni sustav. S obzirom na to da sve više država legalizira upotrebu marihuane, očekujem da će sljedećih godina doći do porasta broja srčanih i moždanih udara", rekao je biolog Mark Chandy sa Sveučilišta Stanford.
"Naše istraživanje na ljudskim stanicama i na miševima jasno pokazuje da izloženost THC-u pokreće štetnu molekularnu kaskadu u krvnim žilama. To nije bezopasna supstanca", dodao je.
Što se tiče dijela studije provedenog na ljudskim ispitanicima, znanstvenici su analizirali podatke 500.000 sudionika projekta UK Biobank. Oko 11.000 njih pušilo je travu više od jednom mjesečno, čime se znatno uvećala vjerojatnost da će doživjeti srčani udar.
Štoviše, oni koji redovito puše marihuanu imaju veći rizik, za razliku od onih koji je ne konzumiraju, da će imati prvi srčani udar prije 50. godine. Ovako rani srčani udari mogu povećati rizik od budućih epizoda i pojave drugih krvožilnih bolesti.
Znanstvenici su prilikom analize podataka uzeli u obzir i druge faktore koji utječu na zdravlje ispitanika kao što su dob, indeks tjelesne mase i spol, piše Science Alert.
Nakon konzumacije marihuane raste broj upalnih stanica
Stručnjaci su zatim napravili svoje vlastito testiranje na pojedincima koji su konzumirali kanabis i ustanovili da je tri sata nakon pušenja marihuane kod dobrovoljnih ispitanika značajno porastao broj upalnih molekula u krvi. Takvi upalni procesi mogu dovesti do srčanog udara.
Kao što je već spomenuto, dodatni testovi su pokazali da THC potiče upalu u ljudskim endotelnim stanicama uzgojenim u laboratoriju i da se kod miševa kojima je ubrizgan THC razvija aterosklerozni plak.
S obzirom na to da THC djeluje tako da se veže na receptor u ljudskom mozgu naziva CB1, znanstvenici su pokušali pronaći molekule koje bi mogle ograničiti ovo vezivanje kako bi se time umanjio štetan učinak kanabisa. Odnosno, tražili su antagoniste – tvari koje ometaju aktiviranje receptora.
Rješenje problema – genistein?
Pronašli su da genistein, prirodna molekula koja se nalazi u soji, može kod miševa blokirati štetne učinke THC-a (upala i ateroskleroza) te istovremeno očuvati one koji su korisni za medicinsku upotrebu (uključujući smanjenje osjećaja bola i poticanje apetita).
Zbog straha od nuspojava, poput pojave anksioznosti i poremećaja raspoloženja, stručnjaci su se do sada libili na ljudima testirati CB1 antagoniste. No dosadašnji rezultati pokazuju da ne bi trebalo biti takvih problema prilikom uporabe genisteina.
"Genistein je potencijalno sigurniji lijek od prijašnjih CB1 antagonista. Već se koristi kao dodatak prehrani, a 99 posto ostaje izvan mozga, tako da ne bi trebao uzrokovati neke teške nuspojave", rekao je Chandy.
Sljedeći korak je provođenje kliničkih ispitivanja na ljudima kako bi se vidjelo može li genistein doista smanjiti rizik od srčanih bolesti kod onih koji konzumiraju kanabis.
Istraživanje naziva Cannabinoid receptor 1 antagonist genistein attenuates marijuana-induced vascular inflammation objavljeno je u časopisu Cell.