U ime Hrvatskog sabora vijenac će položiti i zapaliliti svijeće potpredsjednici Ivica Kostović i Baltazar Jalšovec te glavna tajnica Sabora Danica Orčić, priopćeno je iz Sabora.
Vijenac će položiti i potpredsjednik Vlade dr. Ante Simonić.
Počast žrtvama odat će i izaslanstvo Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Prethodno, potpredsjednik Sabora Jalšovec položit će vijenac za žrtve poraća na groblju Dobrova kod Maribora.
Misu će u 12 sati izravno prenositi Hrvatska televizija, a zbog zanimanja građana osiguran je besplatan autobusni prijevoz s polaskom u 4,50 sati ispred zagrebačke katedrale.
Vlada je prije nekoliko dana (8. svibnja) zaključila da će pokrenuti postupak kupnje zemljišta na Bleiburškom polju za uređenje spomen-područja bleiburškim žrtvama.
Bleiburška tragedija dogodila se zadnjih dana rata u svibnju 1945. Veći dio hrvatskih oružanih snaga (domobranske i ustaške postrojbe NDH) i mnogi civili početkom svibnja 1945. počeli su se povlačiti prema austrijskoj granici kako bi se predali savezničkim snagama. Na putu preko Celja, Slovenj Gradeca i Dravograda pred Bleiburgom ih je zaustavila britanska vojska, a zatim su ih okružile partizanske jedinice te nakon nekog vremena i navodnog roka za predaju na njih otvorile vatru.
Hrvatska enciklopedija (LZ "Miroslav Krleža" 2000.) se poziva na izvješće jugoslavenskih jedinica prema kojima se 15. i 16. svibnja 1945. pokraj Bleiburga predalo oko 95 tisuća hrvatskih vojnika bez civila. Dio zarobljenika pobijen je blizu Dravograda, Maribora i drugih slovenskih mjesta. Enciklopedija ne precizira broj žrtava navodeći da se daju različite procjene. Najveći broj preživjelih poveden je na duge "marševe smrti" poznate kao "križni put", a oni koji su ih preživjeli, odvedeni su u logore.
Neki su se hrvatski vojnici i civili s Bleiburškog polja uspjeli probiti i pobjeći dalje u Austriju.
(Hina) iluc/sšh sšh