DR. ANDERS NORDSTRÖM, švedski stručnjak za infektivne bolesti koji je bio na čelu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u borbi protiv ebole, za RTL je govorio o koronavirusu.
Švedska je trenutno aktualna zbog svog specifičnog načina borbe protiv epidemije koronavirusa. Naime, Šveđani su se odlučili na očuvanje ekonomije umjesto ljudskih života te od početka epidemije broje 16.755 slučajeva zaraze i 2021 smrtni slučaj.
"Na početku bih rekao da švedski odgovor na epidemiju i nije toliko drukčiji od reakcije drugih zemalja. Ono što se može pročitati u medijima je drukčije od onoga kako doista jest. Naš je cilj ograničiti širenje virusa i jednak je cilju drugih zemalja. Ljudski životi su nam najveći prioritet.
Postoje razlike u našem pristupu, ali na neki je način nemoguće uspoređivati pristupe od zemlje do zemlje jer je priroda širenja zaraze drukčija, gdje je krenula, koji su dijelovi populacije zahvaćeni, a i mi imamo vrlo otporan javni zdravstveni sustav. Dobro kontroliramo gdje imamo slučajeve, gdje se šire, u kojem dijelu populacije, i potom poduzimamo mjere.
Rekao bih da razlika u pristupu nije velika jer kad biste prošetali Stockholmom, vidjeli biste da ograničavamo društveni kontakt i potičemo distanciranje", rekao je za RTL.
"Šveđani uglavnom poštuju mjere i preporuke, to je dio njihove kulture"
Nordström ističe da se Šveđani inače drže na distanci jer je to dio njihove kulture.
"Ja recimo danas radim od kuće. Ako odete u javni prijevoz koji u Stockholmu radi, vidjet ćete da nitko ne sjedi jedan pored drugoga, ali to je nešto što i inače ne radimo u Švedskoj, držimo se na distanci, takva je naša kultura. Dopuštamo ljudima da izlaze, potičemo ih da šeću sada kada dolazi proljeće, to je dobro za zdravlje uz držanje distance. Ljudi uglavnom poštuju preporuke. Ipak, posljednjih tjedana smo primijetili da ljudi posebno u restoranima ponekad ne drže distancu i to nas brine. Poslali smo jasnu poruku ako se to ponašanje ne promijeni, da ćemo poduzeti mjere."
Ne slaže se da je Švedska žrtvovala ljudske živote u zamjenu za spas ekonomije.
"Naš je pristup kombinacija načina na koji inače komuniciramo s našim građanima, tako da vlasti šalju poruke, a ne pravne dekrete. Mi dajemo preporuke kojih se građani trebaju držati, ali ne koristimo pravne instrumente kao neke druge države. I to, sve u svemu, funkcionira. Poduzeli smo neke pravne mjere, kao što je zabrana skupova s više od 50 ljudi i zabranili smo posjete u domovima za starije osobe. Naša strategija počiva na uobičajenom odnosu između naroda i vlasti koji se temelji na povjerenju, ali i na odgovornosti", kazao je Nordström pa dodao:
"Apsolutno nisu točne teze koje se pojavljuju u medijima. Nismo ekonomiju pretpostavili životima. Nikako. A niti je naša strategija zaraziti stanovništvo radi stjecanja imuniteta krda. Pokušavamo suzbiti zarazu i imamo otporan sustav koji to može podnijeti."
"Švedska je mogla i bolje reagirati na epidemiju, a učili smo od Kineza"
Ipak, Nordström ističe da je Švedska mogla i bolje reagirati na epidemiju koronavirusa.
"Epidemija je počela tako što su se ljudi vraćali s odmora, sa skijanja i mnogo njih je došlo iz Sjeverne Italije. Vidjeli smo velik broj slučajeva i to je bilo neizbježno. Bilo je puno izazova i naravno postoje stvari koje smo mogli napraviti drugačije. Imamo puno slučajeva među starijima koji žive u domovima i to je doprinijelo velikom broju smrtnih slučajeva.
Iako smo mislili smo da smo uveli prave mjere, obučili zaposlenike, vrlo oštro ograničili kontakte među generacijama, ipak smo imali puno slučajeva. Najteži slučajevi i značajan broj umrlih su bolesni i stariji koje ugrožava i sezonska gripa. Ipak, mogli smo to možda izbjeći i trebali smo učiniti više nego što jesmo", kazao je pa objasnio zašto su se odlučili baš za taj model:
"Strategija se bazirala na onome što smo znali od početka kako se virus širi, koliko je zarazan i da se zaraza događa bliskim kontaktom, i htjeli smo da bude održiva dugoročno. Kad smo vidjeli da nemamo samo uvezene slučajeve i da se zaraza širi među ljudima u Švedskoj izdali smo preporuke posebno tamo gdje smo imali slučajeve. Dali smo ljudima dali jasne upute perite ruke, držite distancu, ako imate određene simptome ostanite kući. To su bile mjere prema onima za koje smo mislili da su možda zaraženi i za opću populaciju jer smo znali da će najpodložniji biti stariji ili oni koji imaju neku bolest", ističe Nordström.
Preuzeli su kineski model, dodaje.
"Učili smo od Kine i nismo znali više od drugih, ali imamo robusne sustave otkrivanja zaraze i širenja tako da se javni zdravstveni sustav Švedske dobro prilagodio, ali nikad nismo, kao nijedna zemlja, pokušali primijeniti strategiju potpunog zaustavljanja virusa."
Bliži se vrhunac epidemije, kakvi su Šveđani po pitanju broja kreveta na odjelima intenzivne njege?
"Naš zdravstveni sustav radi fantastičan posao i rastegnut je, ali ne previše. Sada imamo popunjenost ležajeva na odjelima intenzivne njege od 80%, tako da uspijevamo. Projekcija koju sam ja dobio od naših epidemiologa je da smo dosegli vrhunac 15. travnja", kaže pa dodaje:
"Ne bojim se da naš zdravstveni sustav to neće moći podnijeti. Naši ljudi na odjelima intenzivne njege obavljaju fantastičan posao i umorni su, ali što se tiče broja kreveta ne bojim se hoćemo li imati dovoljno. Razmišljamo hoće li naše medicinsko osoblje moći nastaviti raditi i nositi se sa svime, jer ako je i vrhunac prošao epidemija još nije završila. Zdravstveni radnici su vrlo posvećeni i lojalni, podržavaju jedni druge i uskaču si. Stresno je, to je izazov."
"Tužan i vrlo opasan potez Trumpa da odustane od WHO-a"
Nordström kaže da je ova epidemija odličan test i izazov za svijet te prava vježba kako odgovoriti na mogućnost novih, još smrtonosnijih epidemija u budućnosti. Istaknuo je da je pitanje toga je li svijet dobro reagirao u ovom slučaju pitanje za milijun dolara.
Također, kazao je da ne zna koliko bi ovo još moglo trajati te da na to pitanje nitko nema odgovor.
Na kraju je komentirao Trumpovo ponašanje prema WHO-u kojem je uskratio financiranje opisavši to "vrlo tužnim i vrlo opasnim ponašanjem"
"To je kao da imate požar i vatrogascima kažete da idu kući. Trebamo ih. Čak i ako imaju nedostatke, a trebamo napraviti što SAD traži, procijeniti sve, tu nema sumnje, nisu savršeni. Radili su greške i radit će ih i dalje, ali šira slika je da ono što WHO sada čini, u usporedbi s epidemijom ebole, to je potpuno druga priča. Tužan sam i ljut zbog napada SAD-a na WHO u ovom trenutku", zaključio je Nordström.