Svjetska banka: krajnje siromaštvo moglo bi se smanjiti uz stalni rast

Krajnje siromaštvo u zemljama u razvoju palo je za 25 posto od 1990. i moglo bi se dalje prepoloviti ako ekonomski rast u tim zemljama održi svoj tempo, tvrdi u nedjelju u izvješću Svjetska banka.

Svjetska banka je također upozorila da će biti potreban brži napredak u smanjivanju smrtnosti djece i jačanju osnovnog obrazovanja djece.

Broj ljudi koji koji žive u krajnjem siromaštvu, što znači s manje od dolara dnevno, mogao bi do 2015. biti smanjen na 600 milijuna s 1,1 milijarde u 2001., što je tada predstavljalo 21 posto stanovništva zemalja u razvoju, kaže se u izvješću Indikatori svjetskog razvoja.

"Globalni izgledi za postizanje cilja smanjenja siromaštva su dobri, zahvaljujući snažnom ekonomskom rastu u Kini, Indiji i drugim zemljama Azije", ističe se u izvješću u vezi ostvarivanja cilja uklanjanja siromaštva, zacrtanog u Milenijskoj deklaraciji iz 2000.

Prije pet godina svjetski su čelnici na summitu UN-a u New Yorku zacrtali niz razvojnih ciljeva, poznatih kao Milenijski razvojni ciljevi, koji trebaju biti ostvareni do 2015. Oni uključuju prepolavljanje krajnjeg siromaštva, poboljšanje zdravstvene skrbi i opću obuhvaćenost djece osnovnim školovanjem.

"Malo je sumnje da će omjer ljudi koji žive s manje od dolara dnevno biti prepolovljen do 2015.", rekao je glavni ekonomist Svjetske banke Francois Bourguignon na konferenciji za novinare u Washingtonu.

Ipak, broj ljudi koji žive s manje od dva dolara dnevno, uključujući i one s manje od dolara, povećao se s 2,4 milijardi u 1981. na 2,7 milijardi u 2001., upozorava Svjetska banka.

Poseban problem predstavlja podsaharska Afrika gdje je postotak ljudi u krajnoj bijedi sa 44,6 posto stanovništva 1990. godine porastao na 46,4 posto u 2001., ili oko 313 milijuna ljudi.

Svjetska banka je u izvješću rekla da su samo 33 zemlje na putu da do 2015. postignu cilj smanjivanja smrtnosti djece za dvije trećine s razine iz 1990. Samo Latinska Amerika i regija Europe i središnje Azije mogle bi ostvariti taj cilj.

Skoro 11 milijuna djece u zemljama u razvoju umre prije dobi od pet godina, većinom od uzroka koji su spriječivi u bogatijim zemljama, kaže izvješće. Oko 2.000 te djece umre tjedno, rekao je Bourguignon.

Uzroci smrti uključuju infekcije dišnih putova, proljev, ospice i malariju, na koje zajedno otpada 48 posto smrti djece u zemljama u razvoju.

"Brzo poboljšanje prije 1990. izazvalo je nadu da će stopa smrtnosti djece biti smanjena za dvije trećine u narednih 25 godina", navelo je izvješće. "Napredak se, međutim, usporio skoro svagdje u 1990-tim."

S najvećim izazovom su suočene zemlje podsaharske Afrike gdje je smrtnost djece opala samo marginalno, s 187 smrti na tisuću u 1991. na 171 u 2003., kaže izvješće.

Glede osnovnog obrazovanja 51 zemlja je već postigla cilj potpunog obuhvaćanja djece dorasle za školovanje, a još sedam, uglavnom u Latinskoj Americi, na putu je da to postigne, ali je napredak spor u dijelovima Afrike i Azije.

Diljem svijeta preko 100 milijuna djece u osnovnoškolskoj dobi i dalje je izvan škole, a skoro 60 posto od njih su djevojčice.

Predsjednik Svjetske banke James Wolfensohn upozorio je u nedjelju da bi UN-ov cilj osnovnog školovanja za svu djecu do 2015. mogao biti promašen ukoliko bogate zemlje ne osiguraju više novca do UN-ova summita u rujnu ove godine.

Napredak u ostvarenju Milenijskih razvojnih ciljeva bio je u nedjelju središnja tema Razvojnog odbora koji određuje politiku Svjetske banke, institucije čija je zadaća pomaganje razvoja zemalja u razvitku.

Odbor, čijim je sastankom završeno proljetno zasjedanje Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda u Washingtonu, u priopćenju je upozorio da bez opipljive akcije na ubrzavanju napretka "vizija Milenijske deklaracije neće biti ostvarena".

"U pitanju su izgledi ne samo za stotine milijuna ljudi da izmaknu siromaštvu, bolesti, nepismenosti i spolnoj neravnopravnosti, nego i za dugoročnu sigurnost i mir, koji su usko vezani uz razvoj", naglašava Odbor nakon sastanka.

Razvojni odbor kaže da će financiranje razvojnih ciljeva zahtijevati mobilizaciju domaćih resursa, jačanje investicija i trgovine u zemljama u razvoju te značajno povećanje pomoći razvijenih zemalja.

Odbor je također rekao da će biti potrebno daljnje olakšavanje tereta dugova siromašnih zemalja i pozvao bogate zemlje da postignu zacrtani cilj davanja 0,7 posto svojeg bruto domaćeg proizvoda kao službenu pomoć zemljama u razvoju.

(Hina) xsl ymd

Pročitajte više