Svjetska banka oprezna u predviđanju gospodarskog rasta

Svjetsko gospodarstvo će usporeno rasti u ovoj i idućoj godini, a ekonomisti imaju sve manje mogućnosti za poticanje toga rasta, navodi u srijedu Svjetska banka u svojem izvješću.

"Zabrinjavajuća karakteristika sadašnje ekonomije je da se makroekonomska politika možda suočava sa svojim ograničenjima", piše u izvješću o Financiranju globalnog razvitka 2003.

Rat u Iraku je najveći rizik s kojim se suočava rast svjetske ekonomije i mogao bi oduzeti od 75 do 100 milijardi dolara svjetskom gospodarskom rastu u prvoj polovici ove godine, kaže izvješće.

"Stalno smanjujemo predviđanja rasta za slijedeću godinu", rekao je na konferenciji za novinare glavni autor izvješća Philip Suttle. "Posebice je naglašeno da, bez obzira na rat, opće povjerenje investitora nastavlja opadati".

Svjetska banka predviđa polagani ekonomski oporavak u najrazvijenijim zemljama. Sjedinjene Države će ostvariti gospodarski rast od 2,5 posto u ovoj godini i 3,5 posto u 2004. Banka međutim upozorava da bi se ta predviđanja mogla izmijeniti prema dolje ukoliko se rat u Iraku produži.

Banka predviđa za gospodarstvo euro-zone rast od 1,4 u ovoj i 2,6 posto u sljedećoj godini.

Japan bi prema predviđanjima Banke trebao u ovoj godini ostvariti rast od 0,6 posto i 1,6 posto u narednoj.

Banka kaže da bi slabiji dolar u odnosu prema euru, jenu i kineskom juanu pomogao obnovi ravnoteže svjetskog gospodarstva, ali da bi takvu promjenu bilo teško provesti.

Svjetska banka predviđa ekonomski rast od 0,4 posto u zemljama u razvoju u ovoj godini, uz skok na 4,7 posto u 2004.

Najveći rast od 6,4 posto će ostvariti istočnoazijske i pacifičke zemlje.

Banka kaže da je do sada rat u Iraku imao malo utjecaja na gospodarstvo zemalja u razvoju.

To se, međutim, može lako izmijeniti ako se investitori budu klonili rizika i ako utjecaj rata na razvijene zemlje smanji doznake radnika iz nerazvijenih zemalja koji tamo rade.

Izvješće navodi kako su izravne strane investicije i doznake radnika za zemlje u razvoju postale važniji izvor financiranja nego krediti.

Krediti su bili bitan element serije financijskih kriza koje su započele 1997-98 u istočnoj Aziji i nastavile se u novom krugu problema dugova u Južnoj Americi 2002.

Zemlje u razvoju su u 2002. platile 9 milijardi dolara više za stare dugove nego što su uzele novih kredita što govori da slijede trend smanjivanja kreditnog zaduživanja.

Zemlje u razvoju su u 2002. dobile 143 milijarde dolara izravnih stranih ulaganja, dok su istodobno doznake radnika dosegnule 80 milijardi dolara, sa 60 milijardi kolike su bile 1998.

Manji rizik koji predstavljaju izravna vanjska ulaganja i doznake radnika stvaraju stabilnije uvjete za one zemlje u razvoju koje su se naučile živjeti s manje vanjskog zaduživanja, kaže izvješće Svjetske banke.

(Hina) slek bdj

Pročitajte više