PREMIJER Andrej Plenković ustvrdio je u četvrtak na sjednici Vlade u povodu "afere vjetroelektrane" da je Vlada u cijelosti privržena borbi protiv korupcije i zatražio od nadležnih pravosudnih institucija da utvrde kako se dogodilo i tko je odgovoran za probijanje mjera nadzora.
SJEDNICU PRATITE NA INDEXU
"U ime cijele Vlade želim reći da je Vlada u cijelosti privržena borbi protiv korupcije, a dokaz samostalnog i neovisnog djelovanja policije i Državnog odvjetništva je upravo proces koji se odvija od prošloga tjedna, barem kada je riječ o spoznajama u javnosti. Nema nikakve dileme da borbu protiv korupcije želimo podržati i ohrabriti i da nadležna tijela svoj posao trebaju raditi sukladno zakonu, bez upliva bilo koga na njihov rad", rekao je Plenković na početku sjednice.
Kako su u aferu involvirani i ljudi koje je imenovala ova Vlada - državna tajnica i još neki službenici i pomoćnici ministra, to je dokaz da DORH i policija rade bez bilo čijeg upliva, ustvrdio je.
"Za nas su takva ponašanja neprihvatljiva, zato smo razriješili navedene dužnosnice i povukli mjere koje su vrlo jasne i odmaknuli cijelu ovu priču od kolektivne odgovornosti, dakle svih nas kao Vlade. Ne želimo na bilo koji način biti involvirani u nečije pojedinačne akte koji narušavaju ugled Vlade", poručio je.
Plenković je istaknuo kako je u interesu jačanja povjerenja u pravosudne institucije da se utvrdi odgovornost za pucanje mjera nadzora u "aferi vjetroelektrane".
"Budući da se ponovno dogodilo tzv. pucanje ili probijanje mjera među akterima koji su u to involivirani, a mogli su biti involvirani policija, DORH ili sud, mislim da je u interesu jačanja povjerenja u pravosudne institucije da nadležna tijela utvrde kako je moguće i tko je odgovoran za pucanje mjera nadzora i da svi postupci imaju epilog u adekvatnom roku", rekao je.
"Ovo govorim vrlo precizno, bez ikakve primisli bilo kakvom pritisku na neko od ovih tijela, ali isto tako je važno da se utvrdi tko je za ovo odgovoran, jer je to bitno radi povjerenja u rad DORH-a, policije i u funkcioniranje suda. To je ono što u pogledu pravne sigurnosti očekujemo od svih aktera", naglasio je Plenković.
Hrvatska ulazi u EU-ov program očuvanja radnih mjesta SURE
Vlada je ovlastila ministra financija za potpisivanje Sporazuma o dobrovoljnom jamstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji nakon izbijanja bolesti COVID-19, odnosno ulazak u EK-ov program SURE.
Iznos jamstva je 95,7 milijuna eura, a na temelju njega Hrvatska će iz spomenutog aranžmana moći "povući" najmanje četiri puta veći iznos, rekao je ministar financija Zdravko Marić.
Sporazum s Europskom komisijom, kako je pojasnio, sklapa se temelju uredbe Vijeća EU-a o uspostavi Europskog instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) nakon izbijanja bolesti COVID-19.
Uspostavom instrumenta SURE omogućava se dodatna financijska pomoć državama članicama Europske unije pogođenim pandemijom bolesti COVID-19 u iznosu do 100 milijardi eura u obliku zajmova Europske unije, rekao je Marić.
SURE je jedna od triju sigurnosnih mreža vrijednih ukupno 540 milijardi eura koja je namijenjena očuvanju radnih mjesta, poduzećima i državama članicama.
Za financiranje zajmova državama članicama EK će se zadužiti na financijskim tržištima te zatim ta sredstva pozajmljivati državama članicama pod povoljnim uvjetima, odnosno države članice će na taj način iskoristiti pogodnosti snažnog kreditnog rejtinga i niskih troškova zaduživanja EU-a, pojasnio je ministar Marić i dodao da u cilju ispunjavanja uvjeta za uspostavu SURE instrumenta države članice moraju pružiti vjerodostojna, neopoziva jamstva proračunu EU-a.
SURE instrument bit će dostupan nakon što sve države članice pruže svoja jamstva, u skladu s odnosnim udjelima u ukupnom bruto nacionalnom dohotku.
Jedan od njegovim ciljeva je pomoć u uspostavi shema za skraćeno radno vrijeme, rekao je Marić.
Plenković: I hrvatske mjere uspješne; Aladrović: Za pravo nam daju podaci s tržišta rada
Premijer Andrej Plenković je na početku sjednice rekao da su i mjere hrvatske vlade za očuvanje radnih mjesta polučile "zaista izrazito dobre rezultate".
Po podacima koje je iznio, za travanj je potporu od 4.000 kuna po zaposlenom koristilo 97 tisuća poslodavaca, za više od 550 tisuća radnika. Za ožujka su te brojke 87 tisuća poslodavaca i oko 500 tisuća radnika.
Do sada je država za tu potporu izdvojila 3,8 milijardi kuna, a pribroje li se doprinosi 5,5 milijardi kuna, rekao je Plenković.
Ministar rada Josip Aladrović rekao je da bi se do kraja lipnja taj iznos mogao popeti na 8,6 milijardi kuna te da učinkovitost vladinih mjera potvrđuju podaci s tržišta rada.
Naime, kako je iznio, zadnjih 14 dana pada broj nezaposlenih, a u odnosu na početak svibnja 13 i pol je tisuća više prijavljenih na mirovinski zavod.