TRIDESET hrvatskih znanstvenika iz zemlje i inozemstva uputilo je otvoreno pismo vladi o stanju u hrvatskoj znanosti i visokom obrazovanju i o planu razvoja do 2026. te zatražilo da se iskoristi povijesna prilika i provedu nužne temeljite promjene i reforme toga sustava.
"Želimo poručiti Vladi Republike Hrvatske da imamo povijesnu priliku da provedemo toliko potrebne temeljite promjene i kao skupina znanstvenika osjećamo se pozvanima uključiti se u taj proces i pridonijeti podizanju kvalitete hrvatske znanosti i visokoga obrazovanja te radnih uvjeta znanstvenika i nastavnika", kaže se u pismu.
Traže šest mjera
Pismo ističe šest temeljnih načela i predlaže šest mjera za koje potpisnici smatraju da mogu bitno utjecati na kvalitetu i međunarodnu prepoznatljivost hrvatske znanosti i visokog obrazovanja.
Sustav znanosti i visokog obrazovanja treba biti uspostavljen na načelima slobode i odgovornosti, originalnosti i inovativnosti, otvorenosti i međunarodne prepoznatljivosti, sustava biranja i napredovanja kadrova prema postignućima, odgovornosti i transparentnosti financiranja te etičnosti znanstvenog istraživanja i poučavanja, dodaje se.
Autori pisma, Pavel Gregorić s Instituta za filozofiju, Mirko Planinić s PMF-a, Vlatko Silobrčić iz HAZU-a i Tomislav Stojanov sa Sveučilišta u Nottinghamu u Ujedinjenom Kraljevstvu, predlažu u pismu i šest mjera.
Prva je utemeljiti novu zakonsku regulativu na analizi postojećeg stanja i u usporedbi s praksom znanstveno uspješnih europskih zemalja. U postupak osmišljavanja novih zakona i pravilnika uključiti ključne dionike, osobito istaknute znanstvenike i nastavnike s velikim međunarodnim iskustvom te predstavnike Europskog istraživačkog prostora. Javnu raspravu o novim zakonima organizirati pravovremeno i u više koraka.
Druga mjera traži da se osigura da sva dokumentacija o provedbi reformi i ulaganja, izvještavanju o nepravilnostima i povratima, kao i praćenju napretka i izvještavanju o ispunjavanju ciljnih vrijednosti i pokazatelja bude javno dostupna.
Treća mjera zauzima se za to da se uspostavi cjelovit, pravičan i odgovoran sustav programskog financiranja znanstvenih instituta i sveučilištā s transparentnim i mjerljivim pokazateljima uspješnosti te da se periodično evaluiraju ciljevi.
Četvrta mjera zauzima se uspostavu sveobuhvatnog, neovisnog i učinkovitog sustava osiguranja kvalitete znanstvenih instituta i sveučilištā te periodično evaluiranje ciljeva, a peta da se osigura neovisan rad Hrvatske zaklade za znanost.
Posljednja mjera zagovara ustrojavanje nacionalnog tijela za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, kojemu bi sva ostala etička tijela bila supsidijarna, a do njegova ustrojavanja da se omogući nesmetan rad Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju.
Tko je potpisao pismo?
U obrazloženju autori kažu da je za potrebe oporavka Republike Hrvatske, razmjerno gledano, predviđeno najviše novca iz fonda Next Generation EU u odnosu na druge zemlje Europske unije te da Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. - 2026. najavljuje dosad najveće ulaganje od 2.4 milijarde kuna u znanost i visoko obrazovanje.
Nedostatak financiranja znanosti i visokog obrazovanja redovito se isticao kao temeljni problem zbog kojeg su se reforme u znanstvenom sektoru odgađale ili nisu dovršavale, kaže se i dodaje da Hrvatska sada ima osobitu priliku donijeti novo zakonodavstvo, reformirati ustanove i odgovorno raspodijeliti znatna financijska sredstva s ciljem podizanja kvalitete hrvatske znanosti i visokog obrazovanja.
Bez sustavnih reformi, utemeljenih posebno na ciljevima i mjerama postavljenim u Nacionalnoj razvojnoj strategiji usvojenoj u Hrvatskom saboru, Hrvatska se neće moći odvojiti s dna ljestvice europskih zemalja, zaključuje 30 istaknutih hrvatskih znanstvenika.
Pismo vladi sastavili su:
1. dr. sc. Pavel Gregorić, Institut za filozofiju
2. prof. dr. sc. Mirko Planinić, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu
3. prof. dr. sc. Vlatko Silobrčić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
4. dr. sc. Tomislav Stojanov, University of Nottingham, UK
Potpisnici (abecedno):
5. dr. sc. Tome Antičić, Institut Ruđer Bošković
6. izv. prof. dr. sc. Marija Brajdić Vuković, Institut za društvena istraživanja
7. prof. dr. sc. Neven Budak, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
8. prof. dr. sc. Hrvoje Buljan, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu
9. prof. dr. sc. Blaženka Divjak, Fakultet organizacije i informatike, Sveučilište u Zagrebu
10. dr. sc. Mladen Domazet, Institut za političku ekologiju
11. prof. dr. sc. Josip Glaurdić, Université du Luxembourg, Luksemburg
12. prof. dr. sc. Ita Gruić Sovulj, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu
13. prof. dr. sc. Željko Ivezić, University of Washington, SAD
14. prof. dr. sc. Dejan Jović, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu
15. izv. prof. dr. sc. Hrvoje Klasić, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
16. prof. dr. sc. Hrvoje Kraljević, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu
17. dr. sc. Dragomira Majhen, Institut Ruđer Bošković
18. prof. dr. sc. Siniša Malešević, University College, Dublin, Irska
19. prof. dr. sc. Guy Paić, Universidad Nacional Autónoma de México, Meksiko
20. izv. prof. dr. sc. Nenad Pavin, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu
21. prof. dr. sc. Darko Polšek, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
22. doc. dr. sc. Petra Posedel Šimović, Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
23. prof. dr. sc. Aleksandra Rađenović, École Polytechnique Fédérale de Lausanne, Švicarska
24. dr. sc. Nenad Raos, znanstveni savjetnik u miru
25. prof. dr. sc. Hrvoje Šikić, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu
26. prof. dr. sc. Zvonimir Šikić, umirovljeni profesor Sveučilišta u Zagrebu
27. prof. dr. sc. Aleksandar Štulhofer, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
28. prof. dr. sc. Iva Tolić, Institut Ruđer Bošković
29. prof. dr. sc. Maja Vehovec, umirovljena znanstvena savjetnica, Sveučilište u Rijeci
30. prof. dr. sc. Igor Žutić, University of Buffalo, SAD