U Europu stižu nuklearne glave: Rusija najavila opremanje svoje flote bojnim glavama

"RUSKE vojne snage spremne su svoju Baltičku flotu opremiti s nuklearnim bojnim glavama i to po prvi puta nakon što je okončan hladni rat", objavio je danas britanski Times u svojem nedjeljnom izdanju oslanjajući se na svoje izvore iz Kremlja. Također, Times je otišao i korak dalje te su u tekstu o "nuklearnoj vojnoj prijetnji" dodali i informaciju kako je riječ o odgovoru na plan SAD-a koji u Europi podiže "proturaketni obrambeni štit"

Nuklearne bojne glave u "enklavi"

"Prema ruskom planu, nuklearnim bojnim glavama opremit će se podmornice, razarači i krstarice koje su trenutno raspoređene u Kaljingradu", navodi Times citirajući neimenovani vojni izvor. Riječ je o izuzetno važnoj luci koja je svojevrsna ruska "enklava" unutar Europske unije, budući da se nalazi između Poljske i Litve.

Iako to izrijekom nije rečeno u Timesu, čini se kako je teorija o upadu Rusije u Gruziju samo da bi se pokazalo da je "uspavani div iz Kremlja" i dalje vojni i geostrateški gigant itekako stoji. Štoviše Times, navodi svoj izvor iz vrha vojne hijerarhije u Rusiji, koji je govoreći o Baltičkoj floti istaknuo kako je krajnje vrijeme da se Rusija prestane skrivati nakon prestanka hladnog rata.

Zveckanje zasada izaziva samo žaljenje

"To će se sada promijeniti!", kazao je za Times visoko vojno lice opominjući službeni Washington. Čini se kako je vojni vrh NATO-a itekako svjestan prijetnje budući da je Kurt Volker, veleposlanik SAD u NATO savezu kazao kako im je to poznat "nuklearni" plan Rusije, te izrazio svoje žaljenje.

Treba naglasiti da je Rusija počela svoje zveckanje nuklearnim oružjem svega dan nakon najave kako će Ukrajina ustupiti svoje proturaketne i svemirske sistema onim zemljama koje žele prikupljati podatke s pomoću svemirske tehnologije. Naravno, pritom su mislili na NATO, što je izazvalo žestoku reakciju Kremlja. Treba podsjetiti i kako se već otprije zategnuti odnosi između Kijeva i Moskve, budući je ruski vojni i politički vrh optužio Ukrajinu da je pružala logističku potporu Gruziji, tijekom operacije u Južnoj Osetiji.

NATO i dalje nezabrinut

No sudeći prema današnjim reakcijama nuklearna prijetnja zasada ne zabrinjava NATO, budući da je danas Angela Merkel prva žena Njemačke jasno i glasno iz Tbilsija poručila kako će "Gruzija biti članica NATO-a", naravno ako izrazi volju za ulazak u Savez. Dolaskom u Tbilsi Njemačka se jasno odredila u sukobu Gruzije i Rusije, budući da je Merkel izrazila potporu gruzijskom predsjedniku Mihailu Saakašviliju.

Izjava Merkel posebno je značajna iz dva razloga. Prvi je svakako taj da je riječ o otvorenom pozivu Njemačke jednoj državi da se pridruži NATO-u, a drugi je da je generalni stav službenog Berlina, barem do sada bio protiv toga da u sjeverni vojni savez ulaze zemlje bivše članice SSSR-a.

Rusi se (ne) povlače

Vojna situacija na današnjoj karti Gruzije i dalje je u ruskim bojama. Prema svemu sudeći rezultati potpisanog primirja Rusije i Gruzije bit će vidljivi tek od sutra. Naime, iako su neke svjetske agencije jutros javile o ruskom povlačenju, radilo se tek o pregrupiranju vojnih snaga. Da je tome uistinu tako potvrdio je danas i ruski predsjednik Dmitri Medvedev koji je najavio povlačenje od sredine sutrašnjeg dana.

U šturom priopćenju ne navode se razlozi "odgode" primirja, dok je gruzijski predsjednik danas zavapio kako se na teritoriju njegove zemlje trenutno nalazi oko 2 tisuće ruskih tenkova. Također, vrh Gruzije optužio je ruske vojnike kao i paravojne postrojbe iz Abhazije, da su okupirale desetak gruzijskih sela i hidroelektranu, te da maltretiraju i pljačkaju lokalno stanovništvo.

Predsjednik Saakašvili zatražio je danas da međunarodne organizacije nadziru povlačenje ruskih vojnika iz Gruzije te naveo kako je nužno trenutno povlačenje kao i provjera povlačenja i prekida vatre. Predložio je da nadzor obavljaju pripadnici Europske unije i OESS-a. 

R.I.
Foto: AFP

Pročitajte više