Najviše je prekršaja na području zapošljavanja, odnosno neprijavljivanja radnika, potpisivanja ugovora o djelu umjesto ugovora o radu (u čemu prednjače medijske kuće), rad bez radne dozvole, neplaćeni prekovremeni rad i sl.
Državni inspektorat očekuje da će se u medijskim kućama idućih mjeseci pojaviti veći broj ugovora o autorskom djelu i za poslove koji imaju obilježja nesamostalnog rada, jer su autorska djela izuzeta od plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
"Pratit ćemo kod kojih se poslodavaca povećava broj takvih ugovora i pojačati nadzor nad njima", najavio je Tadić.
Upozorio je da u Hrvatskoj postoji kronični problem manjka inspektora rada. Prošle ih je godine od ukupno 80 efektivno radilo svega 59, dok je, primjerice, u Austriji radilo 527 inspektora.
Krešimir Rožman iz Matice sindikata javnih službi upozorio je da Hrvatska među svim tranzicijskim zemljama ima najlošije odnose "radnik-poslodavac", pa je dijelom i zbog toga zadnjih godina povećan broj radničkih prijava inspektoratu.
"Mali poslodavci u Hrvatskoj sebe doživljavaju ne samo kao poslodavce već i gospodare svojih radnika", kaže Rožman.
Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović ponovno je danas izrazio žaljenje zbog nedavne odluke sindikalnih čelnika da prekinu pregovore o Zakonu o radu.
Vidović ne misli da je taj prekid trajan, već očekuje da bi se dogovor mogao postići nakon sastanka sindikalaca s premijerom Ivicom Račanom, početkom idućeg tjedna.
"Većinu instituta ZOR-a smo usuglasili, a za jedina dva sporna instituta - smanjenje otpremnina i otkaznih rokova, Vlada je ponudila čitav niz kompenzacijskih mjera putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje", kazao je Vidović.