Akademik Katičić kazao je ovom prigodom kako su Posilović i Babić zapravo dva nosiva stupa franjevačke književnosti iz vremena osmanlijske vladavine na prostoru Balkana. "Oni su veliki predstavnici zanemarene hrvatske književnosti koja se nalazi na rubu školskih programa a zapravo joj pripada središnje mjesto i po opsegu i po povijesnoj ulozi i po mjestu nastanka", kazao je Katičić koji je i sam posvetio veliku pozornost istraživanju djela Pavla Posilovića.
Kao redovnici Bosne Srebrene kakva je bila u 17. i 18. stoljeću i Posilović i Babić svoje su djelovanje vezali kako za prostor današnje BiH tako i Hrvatske pa sve do Budima. Njihova je uloga bila prije svega pastoralna a nju su obavljali na iznimno zapažen način - Posilović će tako polovicom 17. stoljeća postati i skradinskim biskupom - no oni su učinili iznimno mnogo i na širenju hrvatske duhovnosti i kulture na ovim prostorima.
Akademik Katičić je ocijenio kako se bez franjevačke književnosti čiji su baštinici Posilović i Babić cjelina hrvatske kulture uopće ne može razumjeti.
Marko Karamatić je istaknuo kako su Posilović i Babić svojim djelovanjem nedvojbeno sudjelovali u polaganju temelja cjelovitosti hrvatskog naroda ali i hrvatskoga jezika kakvoga ga danas poznajemo.
Pavao Knezović podsjetio je kako je Babić učinio neprocjenjivu uslugu hrvatskoj kulturnoj baštini svojim predanim radom na obradi i prikupljanju srednjovjekovne i renesansne poezije koja je bez njegova zalaganja lako mogla potonuti u zaborav.
Radoslav Katičić najavio je u Sarajevu kako će Hrvatski studiji nastaviti proučavati franjevačku baštinu pomenuvši kako će uskoro po ugledu na simpozije o Posiloviću i Babiću sličan skup biti posvećen i Petru Kneževiću.
(Hina) rm sb