Dokaz za to su obavljene isplate u nizu zdravstvenih ustanova gdje su ravnatelji ocijenili da povećana isplata plaća, u okolnostima manjeg iznosa sredstava tijekom privremenog financiranja, neće ugroziti poslovanje ustanova i ostvarivanje postojeće zdravstvene zaštite pacijenata.
Zdravstvene ustanove nisu proračunski korisnici kao ustanove u drugim djelatnostima, jer se sredstva za plaće ne osiguravaju kao zasebne stavke u državnom proračunu, a niti stavke materijalnih izdataka zdravstvene ustanove.
U proračunu je samo Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), a odnosi između HZZO-a i zdravstvenih ustanova reguliraju se ugovorom temeljem kojeg se plaćaju usluge osiguranicima HZZO-a.
Udruga poslodavaca upozorava da ukupni prihod zdravstvenih ustanova od 1996. do 2002. godine raste po indeksu 28, ukupni izdaci po indeksu 51, a izdaci za plaće s doprinosima po indeksu 77.
Sve što ulazi u zdravstvo ima tržišnu cijenu i opterećeno je PDV-om, osim lijekova s liste HZZO-a i trajnih ugradbenih materijala. Sam PDV, prema izračunima Udruge poslodavaca, u 2002. godini iznosio je oko 410 milijuna kuna.
Vrednovanje rada nema ekonomsku cijenu, plaće zaposlenih kreću se autonomno, kao fiksan trošak poslovanja, neovisne su od rezultata poslovanja ustanova i uglavnom su rezultat kupovanja socijalnog mira između Vlade i nekih sindikata u zdravstvu, tvrde poslodavci.
Takvo stanje generira stalne sanacije zdravstvenih ustanova i sustava, pa su od 2000. godine provedene dvije sanacije, a izvjesna je i treća ove godine.
Bivši ministar zdravstva i Vlada sklopili su krajem prošle godine aneks temeljnom kolektivnom ugovoru s primjenom od 1. siječnja, a da u već prije koncipiranom i donesenom privremenom proračunu HZZO-a za to nisu osigurali sredstva.
Privremenim proračunom HZZ-a za prvo tromjesečje osigurano je 2,7 milijardi kuna umjesto 3,2 milijardi kuna, pa su zdravstvenim ustanovama za to razdoblje osigurana 15 do 18 posto manja sredstva od onih u 2003. godini, napominje se u priopćenju.
Prema priopćenju sa sjednice Vlade prilikom utvrđivanja prijedloga državnog proračuna za 2004. godinu i izjava Hebranga i ministra financija Ivana Šukera, u proračun su ugrađeni izdaci za plaće zaposlenih u državnom sektoru i javnim službama do milijardu kuna, po osnovi obveza iz kolektivnih ugovora.
To znači da će se isplata uvećanih plaća zaposlenima u zdravstvu osigurati od 1. siječnja, no upitno je kako će se izdaci za plaće ugraditi u cijene zdravstvenih ustanova i kakve će to imati posljedice na poslovanje zdravstvenih ustanova, upozoravaju poslodavci.
Udruga poslodavaca, osim toga, reagira i na prozivanje ravnatelja zdravstvenih ustanova koje sindikati nazivaju "inertnima" te da "uvijek kalkuliraju ne želeći se zamjeriti ministru". Sindikat također sugerira da će Hebrang ravnatelje "nagraditi menadžerskim ugovorima za koje će se sredstva sigurno pronaći".
Licemjerno je ravnatelje zdravstvenih ustanova karakterizirati "inertnim" i snishodljivim prema ministru zdravstva, budući da oni s obvezama iz kolektivnih ugovora nemaju nikakve veze, jer ih nitko za to nije pitao, ističe se u priopćenju.
Menadžerski ugovori nisu sindikalni problem jer ravnatelji ne mogu biti članovi sindikata, a Udruga poslodavaca predložit će ministru zdravstva odgovarajuća rješenja toga pitanja, najavljuje se u priopćenju.