Foto: Hina
UKUPNI kreditni plasmani krajem listopada iznosili 276 milijardi kuna, pokazuju posljednji podaci HNB-a.
U odnosu na rujan ukupni krediti niži su za 2,6 milijardi kuna (mjesečni pad od 0,9 posto) dok su na godišnjoj razini također zabilježili razmjerno značajan pad od gotovo 3,8 milijardi kuna (1,3 posto). U usporedbi s koncem prošle godine, ukupni krediti niži su za 4,1 milijardi kuna (1,5 posto), navodi se u analizi RBA.
Padu ukupnih kredita na godišnjoj razini prvenstveno je pridonio pad valutnih kredita (uključujući kunske uz valutnu klauzulu) dok su čisti kunski krediti zabilježili rast. Tako su kunski krediti u listopadu (s iznosom od 77,2 milijardi kuna) zabilježili stagnaciju na mjesečnoj razini dok su u odnosu na listopad prošle godine porasli za 2,6 milijardi kuna (3,5 posto). U odnosu na kraj 2014. viši su za 3,2 milijardi kuna (4,3 posto). S druge strane, valutni krediti su krajem listopada uz mjesečni pad od 2,6 milijardi kuna (1,3 posto) iznosili 198,8 milijardi kuna. U usporedbi s istim mjesecom prošle godine niži su za 6,4 milijardi kuna (3,1 posto), te su u odnosu na kraj 2014. niži za 7,3 milijardi kuna (3,5 posto).
Obzirom da je preko dvije trećine kredita (72 posto) vezano ili odobreno u stranoj valuti, jačanje kune u odnosu na euro na godišnjoj i mjesečnoj razini za 0,8 posto odnosno 0,4 posto, statistički je doprinijelo padu kredita iskazanih u kunama. S druge strane, slabljenje kune u odnosu na franak na godišnjoj razini za 10 posto odnosno 9,8 posto u odnosu na kraj prošle godine statistički je ublažilo pad kredita u kunskom izrazu.
Građani i tvrtke smanjuju zaduživanje – država povećava
Promatrano prema sektorima, podaci za listopad potvrdili su nastavak razduživanja sektora nefinancijskih trgovačkih društava te sektora stanovništva, dok je sektor države u istom promatranom mjesecu uz mjesečni pad zabilježio rast kreditnog zaduženja na godišnjoj razini. S udjelom od 19,2 posto u ukupnim kreditima, krediti sektoru središnje države krajem listopada iznosili su 53 milijardi kuna.
Premda su na mjesečnoj razini zabilježili pad od 612 milijuna kuna (1,1 posto), krediti sektoru središnje države su za 1,8 milijardi kuna viši nego na kraju listopada 2014. (3,5 posto). U odnosu na kraj 2014. krediti sektoru središnje države su viši za 1,1 milijardi kuna (2,1 posto). Krediti sektoru nefinancijskih trgovačkih društava (poduzećima) krajem listopada iznosili su 89 milijardi kuna ili 744 milijuna kuna manje u odnosu na prethodni mjesec (pad od 0,8 posto). U odnosu na isti mjesec lani, krediti poduzećima niži su za 3,3 milijardi kuna (godišnji pad od 3,6 posto) što potvrđuje nastavak razduživanja ovog sektora prema domaćim bankama koji datira od sredine 2012.
Posljedično se njihov udio u ukupnim kreditima smanjio za dodatnih 0,7 postotna boda na godišnjoj razini te iznosi 32,2 posto. U odnosu na kraj 2014. krediti poduzećima su niži za 3 milijardi kuna (3,3 posto), čime je također potvrđen nastavak pada potražnje za domaćim kreditima (pri čemu valja istaknuti da je dio poslovnih subjekata supstituirao domaće kredite s povoljnijim kreditima na inozemnim financijskim tržištima).
Ukupni krediti sektoru kućanstva krajem listopada iznosili su 125,6 milijardi kuna (čineći udio od 45,5 posto u ukupnim kreditima), što je za 396,7 milijuna manje u odnosu na prethodni mjesec (mjesečni pad od 0,3 posto). Na godišnjoj razini su već četvrti mjesec zaredom zabilježili razmjerno značajan pad (od 1,3 milijardi kuna ili 1 posto) dok su u odnosu na kraj prošle godine niži za 811 milijuna kuna (0,6 posto).